Gdje vreba veća opasnost - u duvanskom dimu ili nikotinu?
Cigarete kakve danas poznajemo postale su globalni dio problema nakon Drugog svjetskog rata. Ipak, čini se da ni nakon gotovo osam decenija i brojnih istraživanja i naučnih studija nismo uspjeli primijetiti da se dio rješenja za ovaj problem nalazi u samoj biljci duvana – nikotinu, koji se tokom sedamdesetih godina uvodio kao regularna terapija za odvikavanje od pušenja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Štetnost konzumiranja tradicionalnih cigareta nedvosmisleno je dokazana, a poslednjih decenija ulažu se veliki napori kako bi se podigla svijest o bolestima i rizicima koje pušenje izaziva. U mnogim zemljama borba protiv pušenja je jedan od prioriteta iz domena javnog zdravlja. Pokrenute su brojne antipušačke kampanje, redizajnirane su paklice cigareta sa porukama koje i upozoravaju i osvješćuju o teškim posljedicama koje pušenje izaziva, uvedena je zabrana konzumiranja cigareta u zatvorenom prostoru.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Duvanski dim ili nikotin - šta nam više šteti
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Istraživanja kažu da većina ljudi glavnog krivca za bolesti koje povezujemo s pušenjem, poput kancera, oboljenja pluća i kardiovaskularnog sistema, nalazi u nikotinu. Ali, nauka nas demantuje i poručuje da opasnost vreba zapravo u duvanskom dimu.
Brojne studije potvrdile su ovo naučno stanovište, a stručnjaci upozoravaju da svaki put kada udahnemo dim cigarete, u naša pluća dospijeva više od 6.000 materija koje se oslobađaju sagorijevanjem duvana. Naučnici su klasifikovali približno 100 ovih sastojaka, od kojih više od 60, poput katrana, ugljen - monoksida, arsena, olova, kadmija i drugih teških metala iz duvana mogu prouzrokovati različite vrste teških oboljenja.
Sa druge strane, nikotin samo ukoliko se uzima u ogromnim količinama može biti toksičan, kaže nauka. Naime, prilikom pušenja cigareta, pušač apsorbuje deseti dio nikotina jedne cigarete, odnosno 0,1 miligram, što znači da je potrebno popušiti barem 400 cigareta u jednom danu da bi doza nikotina bila fatalna.
Međutim, uprkos činjenici da je za oštećenja organizma potrebna ozbiljnija doza nikotina, ne možemo mu osporiti štetnost. Zapravo, njegov najveći „grijeh" je taj što stvara ovisnost.
Da li postoji rješenje za pušače?
Naučnici i zdravstveni radnici jednoglasni su kada je u pitanju odgovor na ovo pitanje: „Rješenje leži u prestanku pušenja".
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da u svijetu postoji čak oko 1,1 milijarde redovnih pušača. Pušenje se ubraja u najrasprostranjeniju bolest ovisnosti i predstavlja faktor rizika za šest od osam vodećih bolesti uzročnika smrtnosti. Ipak, uprkos zabrinjavajućoj statistici, pokazalo se da volja i odlučnost, pa čak i određeni zdravstveni problemi nisu dovoljni da bi se većina pušača oslobodila ove navike.
Iz tog razloga, sve je veći broj eksperata iz domena javnog zdravlja koji se, u borbi protiv duvanskog dima, javno odriču rigidnih stavova, glasno podržavajući koncept smanjenja štete, koji se zasniva na nauci i zagovara upotrebu duvanskih proizvoda koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duvan.
22° 10°
