Štednja za stare dane čeka bolja vremena

Prema podacima Fonda PIO, dobrovoljno osiguranje zaključno sa 15. martom ove godine uplaćivala su 1.033 stanovnika, dok je taj broj na kraju prošle godine iznosio 1.040, za jedan manje nego 2019. godine.

Najveći broj dobrovoljnih osiguranika je, kako su istakli u Fondu, sa područja Banjaluke, Bijeljine, Prijedora, Doboja, te Laktaša i Teslića, dok u manjim opštinama kao što su Drinić, Čajniče, Rudo i Berkovići penziju uplaćuje po jedna osoba.

Osiguranici se, prema podacima ovog fonda, najčešće odlučuju da uplaćuju najniži mjesečni iznos, koji se određuje na osnovu prosječne bruto plate u prethodnoj godini, a ove godine iznosi 164,84 marke.

- Osiguranici u dobrovoljnom osiguranju u praksi su najčešće ona lica kojima nedostaje određeni, odnosno kraći period staža osiguranja da bi ispunili zakonom propisane uslove za starosnu penziju. To potvrđuju i podaci da je u strukturi osiguranika na dobrovoljnom osiguranju najviše onih sa navršenih 40 i više godina života, dok je osiguranika od 20 do 30 godina svega nekoliko desetina - kazali su u Fondu PIO.

Vršilac dužnosti predsjednika Udruženja penzionera RS Slobodan Brdar istakao je za "Glas Srpske" da je dosta radnika zbog prestanka rada firmi ostalo bez posla, pa su odlučili da uplaćuju novac kako bi jednoga dana ostvarili pravo na penziju.

- Od 270.000 penzionera u Srpskoj samo sedam odsto ima puni staž od 40 godina, svi ostali su uslov za penziju stekli po nekim drugim uslovima - kazao je Brdar i dodao da malo nezaposlenih ima mogućnost da sebi uplaćuje doprinose.

S njim se slaže i ekonomista Zoran Pavlović, koji ističe da su i prije pandemije rijetki mogli da svakog mjeseca izdvajaju određeni iznos za doprinose.

- Dobrovoljno penzijsko osiguranje uglavnom uplaćuju oni koji nisu prijavljeni, a žele da sebi obezbijede sigurna primanja u starosti, i to smatraju jednom vrstom štednje, kao i oni kojima nedostaje određeni period radnog staža kako bi ispunili uslove za penziju - rekao je Pavlović.