Nema oboljelih od meningitisa

Dakić je precizirao da je posljednji slučaj ovog oboljenja na području Bijeljine evidentiran u januaru prošle godine. On je naveo da je meningitis aktuno oboljenje koje karakterišu visoka temperatura, intenzivna glavobolja, mučnina, povraćanje, ukočen vrat, a u težim slučajevima krvarenje po koži i poremećaj svijesti, kao što su delirijum i koma.

"Riječ je o oboljenju koje ima dosta tešku kliničku sliku, a procenat smrtnosti je visok, od pet do 15 odsto, bez obzira na adekvatnu antibiotsku terapiju", rekao je Dakić.

On je dodao da čak 25 odsto osoba koje ne pokazuju kliničke znakove mogu biti kliconoše, a klica se nalazi u nosu i ždrijelu, te da bakterija koja izaziva meningitis može da izazove sepsu koja je najčećše fatalna.

"Bakterija meningitisa, koja se nalazi u nosu i ždrijelu, može zahvatiti bilo koji uzrast, ali češća je kod djece i muškaraca nego kod žena. Prenosi se respiratorno-kapljičnim putem i direktnim kontaktom sa inficiranim osobama", pojasnio je Dakić.

On je rekao da se u svijetu koristi polisaharidna vakcina protiv meningitisa, ali da je ta vakcina neupotrebljiva na našim prostorima.

"Vakcina koja se u svijetu daje protiv meningitisa sadrži četiri antigena A, C, Y i W, a ne sadrži tip B koji je, prema istraživanjima, najčešći tip meningitisa na našim prostorima, tako da je taj vid zaštite kod nas skoro neupotrebljiv", naveo je Dakić.

Prema njegovim riječima, opšte protivepidemijske mjere su rana dijagnostika, neodložno liječenje, neophodno smanjenje gustine smještaja u kolektivima i izolacija osoba koje su bile u kontaktu sa oboljelima.

Dakić je podsjetio da je posljednja epidemija meningitisa bila na Kosovu prije nekoliko godina kada je evidentirano od 300 do 400 oboljelih.

Četvorogodišnji dječak M.K. iz Banjaluke preminuo je u petak naveče od akutnog oblika meningitisa sa sepsom.

Dječak je u petak oko 14.00 časova dovezen u vema teškom stanju u Univerzitetsko-klinički centar Banjaluka, ali uprkos uloženim naporima, ljekari nisu uspjeli da ga spasu.