Precrtano više od 200 partija
BiH je svojevrsni rekorder u regionu po broju političkih stranaka, a tvrdnje da dio njih, od osnivačkih skupština, nije imao u planu političko djelovanje na duge staze potvrde se nakon izbornog ciklusa jer prestaju da postoje nedugo nakon izborne noći.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Centralna izborna komisija (CIK) BIH objelodanila je novu informaciju o izbrisanim političkim partijama iz sudskog registra u Srpskoj, FBiH i Brčko distriktu koja je pokazala da je lani, nakon 2009. godine, upućeno najviše zahtjeva prema sudovima u cilju eliminisanja pojedinih subjekta po nekoliko osnova. Zakon propisuje da politička organizacija prestaje sa radom ako ne obavlja djelatnosti utvrđene statutom u periodu dužem od jedne godine", nakon čega se brišu iz registra.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Stav CIK-a je da su za partije koje im ne dostavljaju finansijske izvještaje propisane Zakonom o finansiranju političkih stranaka i ne prijavljuju se za učešće na izborima, ispunjeni uslovi za brisanje iz sudskog registra po službenoj dužnosti. CIK BiH je, od jula 2009. do decembra 2018. godine, zatražio brisanje 202 stranke, a povratne informacije pokazuju da je do marta ove godine, na njihov zahtjev, precrtano 178 partija.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Iz registara u Sarajevu, Tuzli, Bijeljini i Mostaru od početka godine je brisano 13 partija. Među njima su Komunistička narodna partija, Stranka pravde i povjerenja, Tvoja i moja stranka u BiH, Snaga nove generacije iz Bijeljine, Ujedinjena hrvatska stranka prava BiH - istakli su u CIK-u.
U istom periodu, sudovi su, na zahtjev samih stranaka, izbrisali njih 27 na osnovu ličnog zahtjev za brisanje iz sudskog registra.
U nevladinom sektoru koji prati rad stranaka i izborne cikluse kažu da uprkos takvoj situaciji neće prestati registrovanje novih stranaka pred nove izbore. Predstavnik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i Foruma građana Tuzla Vehid Šehić podvlači za "Glas" da je politika kod nas najunosnije zanimanje i da je mnogo onih koji žele da uđu u vlast, ne da bi nešto mijenjali u zemlji, nego da bi se materijalno obezbijedili.
BiH je, kako je rekao, očigledan primjer da kvantitet ne daje i kvalitet. Smatra da bi jedan od načina za popravljanje stanje moglo biti podizanje izbornog praga.
- To bi možda natjeralo neke političke partije da se ujedine jer imamo ih previše, a malo kvaliteta. Mnogi se prijavljuju za izbornu trku samo da bi učestvovali, da bi eventualno prodali svoja mjesta u biračkim odborima - istakao je Šehić.
Trebalo bi, kako kaže, razmišljati o tome da na nivou BiH bude izglasan zakon o političkim organizacijama i njime onemogućiti zloupotrebu, jer je stranku jednostavnije registrovati nego nevladinu organizaciju.
- Tome svjedoči činjenice da ima i stranaka i nezavisnih kandidata koji na izborima ne dobiju ni jedan glas - istakao je Šehić, ali i priznao da za taj zakon još nema političke volje.
Ponovio je ranije izrečene stavove da nije dovoljno samo brisati stranke iz registra, već treba i sankcionisati odgovorne osobe iz te stranke jer se dešava da se zabrani rad partije zbog uočenih nepravilnosti, a zatim isti ljudi formiraju drugu stranku.
- Time je data mogućnost onima koji su kršili Izborni zakon da to ponovo urade. Mnogo toga treba dopuniti u zakonima kako bi spriječili prevare - zaključio je Šehić.
