Što više pričamo o EU, sve smo joj dalje

Formiranje Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona djelovalo je kao korak naprijed na tom putu.

Međutim, nije prošlo ni mjesec dana od kako je formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona BiH, a trzavice su se već pojavile, kao i svaki put kada se radi o nekom važnom pitanju u BiH.

Naime, tokom posljednjeg sastanka radne grupe Borjana Krišto HDZ i Sredoje Nović SNSD predložili su da se sjednice ne snimaju i da medijima samo daju izjave i saopštenja.

Brojne teme

Transparensi Internešenel odmah je apelovao da sjednice Interresorne grupe budu otvorene za javnost, zato što smatraju da trenutni zakonski okvir omogućava brojne manipulacije, izborne prevare i zloupotrebu javnih resursa u kampanji.

- Najavljene izmjene moraju uključiti i rješenja koja će omogućiti transparentnije finansiranje kampanje i spriječiti brojne manipulacije i prekrajanje izborne volje birača - naveli su iz TI.

Takođe, predstavnici HDZ i SNSD insistirali su da se utvrdi mogućnost veta, tako da svaku odluku mora podržati većina članova iz svakog entiteta, kao i da tri člana koji dolaze iz Doma naroda moraju dati podršku prijedlozima.Prijedlog je naišao na oštre reakcije, pa je tako predsjednik PDP Branislav Borenović rekao da se predstavnici vladajuće SNSD-SDA-HDZ osovine po ovom pitanju mogu dogovoriti samo da se ništa ne dogovore i da odugovlače proces, jer im, smatra on, ovakav Izborni zakon očigledno odgovara.

Opstrukcije

Još jedan od problema je, kako kaže Borenović, taj da su predstavnici opozicije u ogromnoj manjini u interresornoj grupi, budući da je od 14 članova 10 iz stranaka na vlasti, ali da ga ta činjenica neće pokolebati da se zalaže za unapređenje zakonodavstva i izbornog procesa.

Čak je i Ambasador SAD u BiH Erik Nelson izjavio da pojedini politički lideri u BiH dosljedno opstruišu izbornu i druge reforme zbog vlastitih interesa.

Primjera radi, u početku su Dragan Čović i HDZ kočili čitav proces zbog stava da je provesti presude Evropskog suda za ljudska prava moguće samo izmjenom Izbornog zakona BiH, bez izmjene Ustava BiH. Mišljenje su očigledno promijenili, jer sada reforma Ustava BiH i izbornog zakonodavstva idu u paketu.

Takođe, predstavnici HDZ BiH i SNSD nisu bili baš oduševljeni inicijativom da se dalji pregovori oko izmjene Izbornog zakona vode u okviru Interresorne radne grupe. Naročito su se usprotivili mogućnosti da u rad te Radne grupe bude uključena Centralna izborna komisija (CIK), na čemu su insistirali lider SDA Bakir Izetbegović i predstavnici međunarodne zajednice.

Kontrola

Bivši član CIK BiH, Vehid Šehić, u više navrata je navodio da su kontrolu nad čitavim procesom u početku imale samo tri vodeće stranke i članovi ispred Savjeta ministara BiH.

- Ipak se prihvatio prijedlog da u tome učestvuju i predstavnici opozicionih stranaka, što je sasvim normalno. Ono što meni nije jasno zašto se isključuju članovi Centralne izborne komisije; oni znaju dobre i loše strane Izbornog zakona. Međutim, ovdje se želi sve kontrolisati na jedan, po meni, neprimjeren način, pa i ne treba čuditi zašto je ovakav sastav Interresorne grupe - naveo je Šehić.

U narednom periodu ostaje nam da vidimo kako će se Interresorna radna grupa u kratkom vremenskom razdoblju, s još proširenim zadatkom u vezi promjene Ustava, uspjeti dogovoriti i završiti nešto što lideri najmoćnijih stranaka nisu mogli godinama da urade.

TRI CILJA

Formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona ima potrebu ispunjavanja tri cilja: ograničena reforma Ustava BiH, koja se odnosi na provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, promjena Izbornog zakona, s ciljem provođenja presuda Ustavnog suda BiH, te tehnička reforma, kojom bi se unaprijedio izborni proces.