Petković traži da radnicima u Srpskoj bude vraćen topli obrok

Petković je poručio da se topli obrok nalazi u strukturi prihoda u zemljama okruženja, ali i velikom broju evropskih zemalja, i o njemu se uglavnom ne pregovara.

- Kod nas u Srpskoj je ranijim zakonskim rješenjem on uskraćen za 54.600 radnika od kojih u javnoj upravi (uključujući i prosvjetu) ima 38.200, u zdravstvenom sektoru 15.200 i fondovima 1.250 zaposlenih.

Budući da neće doći do većeg značajnog rasta neoporezivog dijela dohotka, jer je Vlada prihvatila da se isti poveća na 700, a ne predloženih 1.000 KM, a što će limitirati porast potrošnje i ograničiti kreditnu sposobnost radnika. Jedan od načina za povećanje plata bi bio i uvođenje, odnosno vraćanje toplog obroka koji bi se u prvoj varijanti mogao limitirati na neoporezivih 100 KM. To bi, pored definisanih 700 KM, bio već ozbiljan pomak u prihodima radnika, posebno onih sa niskim primanjima koji se najviše iseljavaju iz Srpske i smanjuju nam biološku osnovu društva, uvodeći nas u veći demografski debalans - rekao je Petković.

Kako kaže, ovakva mjera, ne samo što podiže prihode i potrošnju, već i pozitivno djeluje na ostanak stanovništva. I laicima je jasno, kaže Petković, da što prije budemo povećali plate, nećemo biti toliko izloženi odlasku ljudi pogotovo poslije pandemije.

- Takođe, nije zanemariv rast prihoda u procentima jer kada oni sa najnižom platom od 540 KM dobiju topli obrok od 100 KM to je za njih skoro 20 odsto, a oni sa prihodom od 1.000 KM, kao što su medicinske sestre, bi imale povećanje prihoda od deset odsto, a bolje plaćena zanimanja kao doktori ili inženjeri (plate od 1.700-2.000 KM) bi imali povećanje od pet do sedam procenata, što bi bilo i pravednije riješenje u odnosu na životni standard navedenih zanimanja - rekao je Petković koji je potpredsjednik US.

Prema njegovim riječima, ovo povećanje plata je čak procentualno veće od zakona o povećanju plata koji su juče usvojeni, a i traži nešto manje sredstava za primjenu.

- Ukratko, odgovornost za ono što slijedi i razumjevanje budućih događaja i izazova treba definisati odmah, jer kasnija "ad hok" rješenja koja bi se donosila u krizi, nemirima ili iznudici, bila bi sigurno sa većim opterećenjem i teže provodiva. Za ovakvu mjeru postoji skoro stoodstotna podrška sindikata i velika podrška poslovne zajednice - rekao je Petković.

On je iznio računicu koliko bi to bilo opterećenja po budžet Republike Srpske. U bruto iznosu to bi bilo 108.432.540 KM, kada se uračunaju doprinosi za PIO, doprinosi za zdravstvo, doprinosi za dječiju zaštitu, doprinos nezaposlenim, poreska osnovica i porez na dohodak.

-Idući korak je definisanje sredstava i vrijeme kada bi se ovo rješenje moglo uvesti. Što se tiče budžetskog zahvata, ukoliko bi ova sredstva bila neoporeziva iznos bi bio 101.145.873 KM ili neoporeziva i oslobođena doprinosa kada bi iznos bio 65.580.000 KM na godišnjem nivou. Zaključak je da je rast primanja neminovan i da porast poreskih prihoda koji je u Republici Srpskoj evidentan mora biti usmjeren i u povećanje plata i naknada i mora se na vrijeme projektovati i rješenje i sredstva.Ovo rješenje je možda i najpravednije i navodimo ga ne samo kao alternativu da se zna unaprijed, nego i kao osnovu za buduću politiku plata koja ima i razvojnu komponentu jer spriječava iseljavanje i pokazuje socijalnu empatiju, jer najviše pomaže radnicima sa najmanjim primanjima - rekao je Petković.