Sud BiH ih šalje iza brave, a građani plaćaju odštetu bivšim pritvorenicima

"Pravni osnov ovih zahtjeva je neosporan i gotovo da ne postoji mogućnost da budu riješeni u korist BiH", rečeno je za "Nezavisne novine" iz Pravobranilaštva BiH.

Takav trend nastavljen je i ove godine, pa je Ustavni sud BiH prije nepun mjesec dana odlučio da BiH mora penzionisanom generalu Policije Republike Srpske Goranu Sariću da isplati nadoknadu od, nezvanično, 26.000 KM.

Naime, Sarić, koji je i bivši komandant Specijalne brigade Policije Republike Srpske, pravosnažno je oslobođen optužbi za ratne zločine u dva predmeta vođena protiv njega, nakon čega je podnio tužbu protiv BiH, tražeći nadoknadu na ime nematerijalne štete izazvane određivanjem kućnog pritvora, zabranom kretanja i drugim mjerama zabrane. Pravnu bitku je dobio.

Njegov advokat Ozrenka Јakšić ističe da država ne gubi nakon ovakvih odluka, već zapravo postupa po zakonu.

"Zakonska obaveza, u skladu sa svim međunarodnim konvencijama i standardima, jeste da se nadoknadi šteta onim licima koja su bila neosnovano pritvorena ili eventualno na izdržavanju kazne. U pitanju je ispunjenje zakonske obaveze", rekla je Jakšićeva u izjavi za "Nezavisne novine".

Sudeći prema Prednacrtu izvještaja o radu Pravobranilaštva BiH za prošlu godinu, BiH bi trebalo da zauzme proaktivniji pristup u rješavanju sporova ove vrste.

Pravobranilaštvo BiH podsjeća da je u Zakonu o krivičnom postupku BiH propisano pravo na naknadu štete licu koje je pred Sudom BiH bilo u pritvoru, a nije došlo do pokretanja krivičnog postupka, ili je postupak obustavljen, ili je pravnosnažnom presudom oslobođeno od optužbe, ili je optužba odbijena.

"Tokom 2020. godine iz ovog osnova protiv Bosne i Hercegovine okonačno je 35 parničnih predmeta po tužbama za naknadu štete po osnovu neosnovanog lišenja slobode. Svi predmeti su riješeni u korist tužilaca", navodi se u tom dokumentu.

Kako se ističe, Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa mogućnost mirnog rješavanja ovih sporova pred Ministarstvom pravde BiH, ali se taj način rješavanja sporova nikada ne koristi.

"Do danas nije bila praksa rješavanje sporova na navedeni način zbog nepostojanja pristanka tuženog", rekli su za "Nezavisne novine" iz Pravobranilaštva BiH.

Kako dodaju, u cilju smanjenja troškova vođenja ovih postupaka mišljenja su da bi trebalo zauzeti proaktivniji pristup u rješavanju sporova ove vrste prije samog čina podizanja tužbe pred nadležnim sudom.

"U tom pogledu Ministarstvo pravde BiH dužno je, u skladu sa zakonom utvrđenim nadležnostima, zaključiti nagodbe o mirnom rješavanju spora, uz utvrđivanje odgovarajuće metodologije za određivanje visine naknada iz ovog osnova.

Pravobranilaštvo BiH bi u tom slučaju bilo spremno dati doprinos i s Ministarstvom pravde BiH iznaći najbolja rješenja", ističu iz Pravobranilaštva BiH u izjavi za "Nezavisne novine".

Iz Suda BiH nam je rečeno da ne daju komentare u vezi s ovom tematikom.

Iz Ministarstva pravde BiH kažu da je obaveza svake osoba koja smatra da je bila neosnovano lišena slobode, prije nego podnese tužbu za naknadu štete, da se zahtjevom obrati nadležnom ministarstvu, a u ovom slučaju Ministarstvu pravde BiH, radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade.

Međutim, kako priznaju, to je nemoguće sprovesti bez postojanja nekog okvira za to.

"Naime, odredbe zakona ne propisuju kriterijume i postupak za mirno rješavanje spora i zaključenje nagodbe. Ministarstvo pravde BiH već duži period radi na rješavanju ovog problema", rečeno je za "Nezavisne novine" iz Ministarstva pravde BiH.