Pazar ugostitelja i hotelijera u BiH deblji, ali daleko od vremena prije korone

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je promet u toj oblasti od januara do kraja maja ove godine iznosio 258,37 miliona maraka. Promet je skočio i hotelijerima i ugostiteljima, pa je tako u sektoru smještaja od januara do kraja maja ove godine promet bio 79,7 miliona maraka, što je za oko 14 miliona više nego u istom periodu prošle godine.

U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića za pet mjeseci ostvaren je promet od 178,6 miliona maraka, što je za skoro 48 miliona maraka više u odnosu na isti period 2020. godine.

Prema podacima UIO, ukupan promet ugostitelja i hotelijera u BiH lani je iznosio 568,47 miliona maraka, a godinu ranije 870,57 miliona KM.

Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS "Horeka" Zlatan Tatić rekao je za "Glas Srpske" da su u prvih pet mjeseci lani na snazi bile restriktivne mjere zbog pandemije virusa korona, a da su sada sve ublažene, tako da je promet samim tim porastao.

- I dalje ne možemo govoriti da se posao potpuno vratio, to zavisi od dana do dana, i od lokala do lokala. Bilo je dana kada su kafići puni, tražilo se mjesto više, a trenutno, s obzirom na to da je sezona godišnjih odmora i da su mnogi otputovali na more, promet je drastično pao. Osim toga, ni gosti iz dijaspore još nisu stigli u onom broju kako je to bilo ranijih godina - kazao je Tatić.

Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić ističe za "Glas Srpske" da ovaj sektor bilježi povećanje prometa od 15 do 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

- Međutim, i dalje je promet neuporediv sa onim iz 2019. godine. U tom slučaju pad je drastičan. Nažalost, nadležni na svim nivoima čine veoma malo da bi pomogli da ugostiteljsko-turistička branša preživi i opstane. Mnogo lokala je zatvoreno, a i oni koji rade ostali su i bez radnika i bez pazara. Pomoć, bar u FBiH, otišla je tamo gdje je najmanje bila potrebna. Trebalo je pomoći da se sačuvaju radna mjesta, a ne dijeliti onima koji su najviše radnika otpustili - rekao je Hadžić.

Radnika ni za lijeka

Zlatan Tatić je rekao da je nedostatak radne snage najveći problem ugostitelja.

- Konobara nema ni za lijeka. Ko god je išta znao o ovom poslu, otišao je na more jer su tamo plate mnogo veće. Kada bi nam nadležni izašli u susret da porezi i doprinosi ostanu na istom nivou, a da konobarima na račun ide plata od 1.000 maraka, možda bismo i uspjeli zadržati radnike - rekao je Tatić.