Hrvatski desničari i dalje žele "hrvatsku pravoslavnu crkvu"

Hrvatski desni portali danima komentarišu sesiju održanu u prostorijama "Hrvatske kulturne zaklade - Hrvatskog slova" gdje se razgovaralo o "hrvatskoj pravoslavnoj crkvi".

Sanja Vulić, profesor na Fakultetu hrvatskih studija Univerzitetu u Zagrebu i prodekan za međunarodnu saradnju, smatra da "postojanje hrvatske pravoslavne crkve ne bi ugrozilo Katoličku crkvu u Hrvata kojoj bi i dalje pripadao daleko najveći postotak hrvatskoga naroda".

Ona, kao i svi hrvatski desničari, smatra da je Srpska pravoslavna crkva /SPC/ "srbizirala većinu nesrpskog stanovništva pravoslavne vjere u Hrvatskoj".

Vulićeva lamentira nad nepostojanjem "hrvatske pravoslavne crkve", koju je pokušao da nametene ustaški vođa Ante Pavelić.

Kako navodi desničarski list "Hrvatsko slovo" kao prilog napadima na SPC, "dio šokačkih Hrvata podlegao je propagandi i prešao na pravoslavlje".

Desničarske optužbe po kojima su Srbi krivi i za bunjevačko pitanje, odnosno za odbijanje tog naroda da se naziva Hrvatima, preuzela je i hrvatska država, koja često poziva Beograd da reaguje.

U želji da dokažu potrebu da se formira "hrvatska pravoslavna crkva" - projekat koji je propao u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, Vulićeva, kao i ostali hrvatski desničari, priznaju da su mnogi znameniti Hrvati bili pravoslavci /odnosno Srbi - što se često prećutkuje/.

Na listi Srba ili polusrba /jedan roditelj Srbin/ u Hrvatskoj su Ante Starčević, za života nazivan "ocem domovine" i čelnik pravaškog pokreta, zatim August Harambašić, književnik, te Stjepan Miletić, prvi intendant Hrvatskoh narodnog kazališta.

Na listi onih sa srpskim pravoslavnim porijeklom su i pravaš Nikola Kokotović, pripadnik Čiste stranke prava, borac protiv "velikosrpstva".

Hrvatski desničari u želji da pokažu kako je navodno poželjna "hrvatska pravoslavna crkva" priznaju i da je Petar Preradović, pjesnik, zapravo srpskog porijekla /pravoslavnog kako oni kažu/, kao i Anastas Popović, osnivač prve novčane ustanove u Hrvatskoj.

Na spisku znamenitih pravoslavnih Srba u Hrvatskoj su i Aleksandar Trbuhović, visoki krajiški funkcioner, Mojsije Baltić, unapređivač agronomije, zatim Dimitrija Demeter, pjesnik i prvi moderni dramaturg u hrvatskoj, Makso Prica pravnik i političar, inače sekretar bana Jelačića...

Sve to sada postaju argumenti hrvatskih desničara da ožive još jednom propali pojekat uništenja SPC u Hrvatskoj i tako potpuno izbrišu srpsko prisustvo u Hrvatskoj.

Vulićeva, njene kolege i brojni hrvatski deničari uzimaju sebi pravo da govore u ime preostalih Srba u Hrvatskoj i tvrde da "nedostatak žhrvatske pravoslavne crkvež osjeća više hiljada Hrvata pravoslavne vjeroispovijesti koji danas žive u Hrvatskoj".

Međutim, vrlo je mala vjerovatnoća da će ta crkva biti formirana, zaključuju desničari, a prenosi "Hrvatsko slovo", jer će mogući pokušaj njenog osnivanja odmah biti shvaćen kao fašisoidna provokacija bez hršćanske osnove.

Udar na SPC, zadnju veliku vjersku ali nacionalnu instituciju Srba u Hrvatskoj, pokušaj je da se Srbi u Hrvatskoj praktično izbrišu iz njene istorije, procjenjuju liberalni portali u Hrvatskoj.