Nepovoljna godina za povrtare u Semberiji
Hladno proljeće, sušno ljeto, insekti i biljne bolesti ugrozili su poljoprivrednu proizvodnju, pa je godina za povrtare teška.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prinosi su umanjeni, pa mnogi strahuju da neće uspjeti da vrate ni uloženo. Spas vide u organizovanom otkupu i podsticajima.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pamte semberski povrtari teške godine, ali ovakva se dugo nije dogodila.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Porodica Mladena Savića u Crnjelovu na tri hektara površine pod plastenicima proizvešće 100 tona paprike i oko 200 tona paradajza. Berbu paprika su završili, a 25 tona već plasirali na tržište. Ove godine ogromna sredstva uložena su kako u zaštitu, tako i u navodnjavanje, a trenutna tržišna cijena paprike ne donosi zaradu.
- Radimo po 20 sati dnevno, mjesec dana spavam po sat, dva. Moram isporučiti papriku, paradajz i voziti lubenicu na pijacu. Ne mogu da pustim da propadne, a da uloženo povratimo - ne možemo. Osim vremenskih uslova i niske cijene problem nam je i nedostatak radne snage - kaže ova povrtar.
Proizvođače je ove godine spasla ugovorena proizvodnja, pa nisu bar mislili o plasmanu. Paprika je ugovorena sa Zemljoradničkom zadrugom "Povrtarstvo" i izvozi se za slovenačko tržište, a paradajz isporučuju Prehrambenoj industriji "Tanasić".
- Kilogram paprike su nam plaćali 60 feninga, a na pijaci je marka do marku i po. Ali izbora nemamo. Domaće tržište je zasićeno paprikom, pa nemamo kome da prodamo. A za nas je najbolje kada znamo kome ćemo da prodamo. Ne mislimo o tržištu, nismo izloženi ucjenama nakupaca - kaže povrtar.
Teško je ispratiti put od sjetve sjemena do berbe plodova, jer cijene repromaterijala rastu, a na kraju je dobit neizvjesna zbog tržišne cijene.
Na tropskim temperaturama, praćenim sušom, teško je sačuvati povrće i u plastenicima i na otvorenom. Krečenje folija i mreže za zasjenjivanje štite biljke od ožegotina, a plastenike od pregrijavanja, u kojima je, uprkos svemu, nemoguće raditi poslije 12 sati.
Visoke temperature mamac su i za insekte. Paradajz je izložen napadu moljca.
- Već druga godina kako insekt moljac paradajza pričinjava ogromnu štetu na plodovima. Prvo gusjenice poležu jaja na list i inficiraju ga, a onda kreću na plod. Jedina uspješna je preventivna zaštita biljke, odnosno onemogućiti da se ne namnoži insekt - priča povrtar Rajo Kojić.
I agronomi upozoravaju da se mora raditi redovna zaštita, kojom se može kontrolisati ova populacija.
- Jedna ženka može da položi od 250 do 300 jaja. Ako dođe do prenamnoženja, ovaj insekt može da izazove štetu od 80 do 100 odsto roda - kaže agronom Vanja Nestorović.
SUŠA UNIŠTILA CRVENU PAPRIKU
Insekti napadaju i toploljubive biljke na otvorenom, koje teško odolijevaju suši. Temperatura do 40 stepeni i mjesec dana bez padavina nanijele su štetu crvenoj paprici. Na visokim temperaturama skraćeno je vrijeme potrebno za razmnožavanje štetočina.
Povrtari muku muče i sa tripsom.
- Trips je insekt koji se vrlo brzo razmnožava i lako migrira, pa ga je teško uništiti. Mora se uporno raditi na njegovom iskorjenjivanju - naglašava Nestorović.
