Lakić: Izazovna situacija kada je riječ o mentalnom zdravlju
Nacionalni koordinator za zaštitu mentalnog zdravlja Republike Srpske Biljana Lakić ocijenila je da je situacija izazovna kada je riječ o mentalnom zdravlju stanovništva, usljed promijenjenih uslova i načina života zbog pandemije virusa korona.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Mi smo posttranciziona i postratna zemlja i imali smo svoje izazove koje smo prevladavali. Sigurno je da pandemija virusa korona ne ide u prilog dobrim uslovima za zaštitu mentalnog zdravlja", napomenula je Lakićeva.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ona je navela da je pod rizikom cijela populacija zbog promijenjenih uslova i načina života, restrikcije kretanja i kontakata, ekonomske poteškoće, kao i moguće slabije dostupnosti nekih usluga redovne zdravstvene zaštite zbog opterećenja sistema na suzbijanju virusa korona.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Mi to negdje i vidimo kroz povećan broj javljanja ljudi. LJudi se najviše javljaju zbog anksioznih i depresivnih tegoba, ali dolazi i do pogoršanja kod lica koja su ranije imala zdravstvene probleme. Poseban problem je i kako zaštititi osoblje koje već godinu i po dana radi pod većim pritiskom", rekla je Lakićeva.
Ona je dodala da se za osoblje razmatra uvođenje velnes programa, te neke vrste samopomoći u skladu sa mogućnostima.
"Kada je riječ o legislativi, ona je dobra. Pratimo preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i u kontaktu smo sa njima. Prvi Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja regulisao je važna pitanja poput prisilne hospitalizacije koje do tada nije bilo regulisano. Sa novim zakonom smo otišli i korak dalje jer je cilj da se što više poštuju ljudska prava i dostojanstvo korisnika", navela je Lakićeva.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović rekao je danas u Istočnom Sarajevu da u sistemu zdravstvene zaštite godišnje prosječno bude pregledano 30.000 građana, oko 3.000 lica sa mentalnim smetnjama bude hospitalizovano tokom godine u bolnicama, dok je oko 500 u akutnoj fazi hospitalizacije.
"Naši profesionalci rade u vrlo teškim okolnostima jer je povećan broj lica koja imaju smetnje kao posljedicu izazvanu infekcijom virusom korona", rekao je Latinović povodom obilježavanja 10. oktobra Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
On je naveo da su zdravstveni radnici koju su u protekle dvije godine radili u centrima za zaštitu mentalnog zdravlja i u bolnicama, osim redovnog posla, često bili angažovani kao pomoć u drugim službama poput kovid ambulanti ili hitne medicinske pomoći.
Latinović je ukazao da je ovo ministarstvo u proteklih godinu dana radilo na legislativi, napominjući da je prošle godine usvojen Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, ali i donesena Strategija i izrađen Akcioni plan za provođenje aktivnosti planiranih u Strategiji.
Latinović podsjeća da je prvi Zakon o zaštiti lica sa mentalnim poremećajem donesen 2004. godine, a prva strategija 2009. godine.
"Sva strateška dokumenta usklađujemo sa akcionim planovima i strategijama Svjetske zdravstvene organizacije. Kao član Svjetske zdravstvene organizacije pridržavamo se tih preporuka", rekao je Latinović.
On je istakao da je veliki doprinose Vlade Švajcarske, koja podržava projekat unapređenja mentalnog zdravlja u BiH kojim se obezbjeđuje znatna podrška edukaciji i radu sa korisnicima, kao i legislativi.
"To je veliki doprinos Vlade Švajcarske i timova koji rade u okviru tog projekta, prije svega u Republici Srpskoj imamo koordinatora koji radi na tom programu. Sve aktivnosti i sadržaji usmjereni su na to da lica sa smetnjama u mentalnom zdravlju dobiju zasluženu brigu i integrišu se u društveni život", rekao je Latinović.
Latinović je rekao da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, nakon deset godina obilježavanja u Banjaluci 10. oktobra - Svjetskog dana mentalnog zdravlja, to danas učinilo u istočnom dijelu Republike Srpske.
Korisnik Miroslav Jovanović, koji je već sedam godina uključen u program zaštite mentalnog zdravlja zbog ratnih trauma, istakao je značaj javljanja za pomoć stručnim licima na vrijeme, navodeći da je prvi korak odlučujući, ali i najteži.
"Jako je bitno javiti se sam, doći kod psihijatra i psihologa i reći - imam problem, pomozite mi. Nažalost, živimo u postratnom vremenu, vremenu kada ljudi pate od depresije i anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja", naveo je Jovanović.
On je dodao da su mu psihijatri preporučili da se bavi govorništvom.
"To radim već neko vrijeme i obišao sam cijelu BiH govoreći kako zdravima, tako i bolesnim. Tako se osjećam korisno, a pomoglo mi je i u oporavku", rekao je Jovanović.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 10. oktobar Svjetskim danom mentalnog zdravlja s ciljem podizanja svijesti o problemima u vezi sa mentalnim zdravljem, te poboljšanja uslova za pružanje odgovarajuće zaštite.
