Cijene divljaju, u problemu i građani i privreda

Zbog prečestih i nimalo beznačajnih poskupljenja hrane i goriva građani apeluju na naše nadležne institucije da reaguju i zaustave divljanje cijena na tržištu.

Cijene divljaju, u problemu i građani i privreda
FOTO: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Unazad godinu dana, u manjoj ili većoj mjeri poskupile su gotovo sve životne namirnice, a najviše ulje, dok je drastično skočila i cijena goriva.

Trenutno, litar ulja kod nas košta i do 3,2 marke, a litar goriva prodaje se po cijeni od 2,3 KM.

U Privrednoj komori RS podsjećaju da cijene divljaju na svim poljima, od energije i repromaterijala, ali da su tek poskupljenja robe široke potrošnje izbila u prvi plan jer predstavljaju direktan udar na stanovništvo.

Zavisni od uvoza

S druge strane, objašnjavaju da do povećanja plata može doći samo ako bi bile uvedene mjere za rasterećenje privrede, a svaki drugi pritisak na njihov rast doveo bi preduzeća u još neizvesniju situaciju.

- Ni mi nemamo odgovor do kada će sve ovo trajati i dokle će ići. Situacija je zabrinjavajuća i iz ugla privrede jer je teško praviti planove za sljedeću godinu poslovanja, a u poziciji smo i vremenu kada to treba uraditi i potpisivati ugovore, pogotovo sa ino partnerima - govori predsjednik Pero Ćorić, napominjući da je pitanje kako će se domaći privrednici snaći jer se svi repromaterijali uvoze, a drastično su poskupili.

Ćorić smatra da je teško administrativnim odlukama ograničiti povećanje cijena kod nas, jer je riječ o svjetskom trendu, a mi smo uvozno zavisni.

- Mi daleko više uvozimo nego što izvozimo i imaćemo ulazne cijene od zemalja koje već trpe trendove povećanja cijena. U ovom trenutku, vrlo teško je administrativnim mjerama to suzbiti. Jedino ako se dogodi drastičniji udar na stanovništvo i na građane, onda možda kroz neke socijalne karte da se pokuša pomoći najugroženijem stanovništvu, u nekom prelaznom periodu dok vidimo šta će se desiti - komentariše on.

Jeftinije u Austriji

Iz udruženja potrošača naglašavaju da građani RS i BiH ulje plaćaju koliko i Austrijanci, dok su plate njihovih i naših građana neuporedive. Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don" Prijedor saopštili su da litar u Austriji košta oko 3,1 KM.

- Riječ je o istom proizvodu koji imamo i na našem tržištu. Stalno pišemo o cijenama ulja i poskupljenjima, ali je neshvatljivo da litar u Austriji košta kao i kod nas. Pitamo se šta je sa prevozom, maržama, PDV-om, a opet cijena gotovo ista. S druge strane, cijena rada u proizvodnji u Austriji iznosi najmanje 13 evra, a kod nas 1,45 evra po satu. Zahtijevamo od nadležnih da, u skladu sa svojim nadležnostima, zaustave divljanje cijena na našem tržištu - poručili su iz ovog udruženja.

Zvanična statistika pokazuje da je za samo godinu dana litar ulja u Srpskoj poskupio za skoro 38 odsto. Naime, a uvgustu lane ulje je koštalo 2,16, a u istom mjesecu ove godine 2,98 KM.

U istom periodu litar goriva je poskupio sa 1,73 na 2,13 KM ili za 23 odsto.

Isto kao ulja, i cijene goriva u BiH su se primakle onima u Evropi. Prema podacima STK, litar benzina i dizela kod nas u prosjeku košta 2,3 KM, a u Austriji 2,6 KM.

Marže

Posebno u ovom periodu za koji je karakteristično pravljenje zimnice, građanima veliku glavobolju zadaju i poskupljenja povrća. Tako su u RS, u odnosu na lani, cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle nekoliko puta.

U ovo doba prošle godine kilogram krompira koštao je 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM. Vrećica kupusa od desetak kilograma trenutno košta od 12 do 16 maraka, a lani se mogla kupiti za četiri KM.

Zbog nekontrolisanog i značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, koji opterećuje kućne budžete velike većine građana Srpske, iz Saveza sindikata RS ljetos su od Vlade RS zatražili da za ove proizvode budu smanjene marže.

Naglasili su da mjesecima na tržištu imamo svakodnevna poskupljenja brašna i proizvoda od brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina.

- Riječ je o poskupljenjima proizvoda koji su neophodni za golu egzistenciju, dok plate radnika, te prosječna plata u RS, ne mogu da podmire potrošačku korpu. Smanjenjem marži bi građani Srpske imali manje posljedice po kućne budžete, odnosno zaustavilo bi se dodatno urušavanje ekonomskog i socijalnog položaja zaposlenih - poručili su iz ovog saveza.

Ministarstvo

Tom prilikom, iz Ministarstva trgovine i turizma RS saopštili su da, kako bi marže na osnovne životne namirnice u Srpskoj bile smanjene, treba da dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja, kao što se desilo lani.

- Intervencija smanjenja marži na pomenute robe opravdanje bi imala samo u ovim situacijama - rekli su ranije za Srpskainfo.

Javnost u Srpskoj sa čežnjom gleda u susjednu Hrvatsku, čija je Vlada prošle sedmice ograničila maksimalnu cijenu goriva. Oni su donijeli odluku kojom su na 30 dana ograničili najviše cijene goriva, tako da litar dizela ne smije prelaziti 2,87 KM, a benizna 2,9 maraka.

Kod nas je, istovremeno, čak dva puta poskupilo gorivo za sedam dana. Pravdanja kako i pored toga imamo najjefitnije gorivo u regionu našim građanima ništa ne znače.

- Hrvatska je objektivno u mnogo boljoj poziciji od nas. Postali su deo EU i kada ste dio takvog bloka, makar i mali dio, to vam daje određenu pregovaračku snagu. A, sve i da nisu u Evropskoj uniji, njihova javna administracija djeluje mnogo ozbiljnije od one u BiH, gdje mnogo toga izgleda kao politička igra popunjavanja mjesta ljudima koji nemaju kapacitete da se bore za interese domaćeg stanovništa i privrede - pojašnjava za Srpskainfo ekonomski analitičar Marko Đogo.

MALA EKONOMIJA

Ekonomista Marko Đogo precizira da je naša privreda prepuštena trendovima koji mogu biti povoljni po nas, ali i vrlo nepovoljni, kao što je sada slučaj.

- Nažalost, mi smo kao posljedica društveno-političkih dešavanja u posljednjih 30 godina postali mala ekonomija čiji je stepen otvorenosti među najvišima u Evropi i svijetu. Samo ta činjenica, da smo tako mali i otvoreni, podložna je svim vrstama ekonomskih fluktuacija koje dolaze iz šireg okruženja, u ovom slučaju sa evropskih i svjetskih trendova - govori on.

Nismo izgradili, bar Republika Srpska, nijedan ozbiljniji trgovinski lanac koji bi bio kanal za distribuciju domaće robe.

- Kad sve sagledate, naše mogućnosti uticaja su jako male. Teško da se možemo nadati bilo kakvom ozbiljnijem uticaju i zaštiti domaćih potrošača i privrede od ovakvih kretanja - zaključuje Đogo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA