Vrtić "Čika Jova Zmaj": Za napredak djece sa poteškoćama u razvoju neophodan pravovremeni rad

Kašikovićeva, koja je psiholog u Vrtiću "Čika Jova Zmaj", rekla je da ovu ustanovu pohađa jedno autistično dijete, jedno sa Daunovim sindromom, a u dva slučaja je riječ o pervazivnim razvojnim poremećajima.

Ukazala je da oni o tome imaju i mišljenje Prvostepene komisije od koje, kako je istakla, roditelji ne treba da bježe.

"Krajem prošle godine imali smo još četvoro djece koja su imala dijagnoze, uglavnom pervazivni razvojni i autizam. Najčešće nam je to u posljednje vrijeme. To su djeca koja imaju dijagnozu, ali nemaju nalaz i mišljenje Prvostepene komisije i mi njih vodimo kroz opservacioni tim", pojasnila je Kašikovićeva.

Kašikovićeva je navela da je osjetljivo kada dijete dođe u vrtić u jasličkom uzrastu, a roditelj još nije svjestan da ono ima neki problem, pa je tada primarni zadatak kako to roditelju približiti.

"Naš najveći posao je baš u tome - da osvijestimo roditelja da dijete ima problem, da treba nešto da se radi. Svaki korak u tome je novi ogroman posao jer roditelj prihvati da ima neka smetnja, treba nešto raditi, ali ne prihvata asistenta", ispričala je ona.

Roditelji koji imaju dijete sa nekom teškoćom motivisani su da ga socijalizuju, smjeste u grupu djece koja su redovnog razvoja i koja će mu biti podrška u socijalnom, intelektualnom i emocionalnom smislu.Ipak, kako je istakla boravak i uticaj druge djece na dijete sa poteškoćama u razvoju je individualan i zavisi od teškoće.

"Postoje djeca koja imaju uredan intelektualni razvoj i mogu da prate sve aktivnosti sa drugom djecom, ali im je socijalni momenat slabiji, pa će grupa da uradi svoje. Postoje djeca koja imaju manja intelektualna kašnjenja, pa će ih grupa pogurati u zonu narednog razvoja i pomoći im da ovladaju onim što im nedostaje", navela je Kašikovićeva.

Ona je naglasila da dug boravak u vrtiću može biti veliki problem za mališane koji imaju smetnje kao što su autistični spektar, pervazivni poremećaj, jer u tom okruženju nema kapaciteta da oni dostignu neke stvari, što je slučaj kod hipersenzitivne djece.

"Drugoj djeci ne možemo objasniti da je dijete hipersenzitivno. U sobi je uvijek buka, čak i kad se rade neke mirne aktivnosti, djeca vrlo lako naprave da to bude bučno", rekla je Kašikovićeva i naglasila da buka strašno smeta takvoj djeci.

To dijete treba da bude u grupi tri do četiri časa, a ne da to bude cjelodnevni boravak, što je, kaže, teško objasniti roditeljima.

Ona je ukazala da roditelji izbjegavaju Prvostepenu komisiju iz straha da će ona da bude prepreka nečemu za njihovo dijete, a to ne treba da čine, jer ako ima poteškoću bolje je i da ima sve mogućnosti da mu se pomogne.

Navela je primjer djevojčice koja ima nalaz i mišljenje Prvostepene komisije, imala je smetnje i zaostatke u intelektualnom i emocionalnom razvoju, ali je boravkom u grupi i radom sa stručnjacima dostigla kalendarski uzrast, jer je na vrijeme rađeno sa njom.

Uvjerena je da će ta djevojčica, kada ode na novu procjenu, biti upisana u školu po redovnom programu, bez ikakvih prepreka i smetnji.

Maja Perdan Ilić, pedagog u Vrtiću "Čika Jova Zmaj", rekla je da su u februaru formirali opservacioni tim koji čine pedagog, psiholog i vaspitači u čijim grupama se nalaze djeca sa smetanjama u razvoju.

Ona je istakla značaj toga da djeca mogu da rade sa asistentima, koje su do sada finansirali roditelji, a od ove godine su uspjeli da dobiju sredstva da angažuju saradnike za vaspitače.

"Primijetili smo znatan napredak djece koja su sa saradnicima, zato što imaju osobu koja je samo zadužena za njih", rekla je Ilićeva.

Direktor Vrtića Slaviša Vujanović pohvalio je što je zakonom omogućeno da boravak djece sa smetnjama u razvoju u vrtiću plaća Fond za dječiju zaštitu, čime su roditelji rasterećeni tog troška.Vujanović je naveo da sada imaju četiri saradnika koji borave sa djecom u grupi, čime je olakšan i boravak djeteta, njegovo uključivanje u redovan boravak u grupi i rad vaspitača.

"Kad pričamo o djeci sa smetnjama u razvoju, to su djeca sa oštećenjima vida, sluha, govora, imaju tjelesno i druga psiho-fizička oštećenja. Naravno da u skladu sa zakonom takvu djecu uključujemo kroz inkluziju u redovan boravak u vrtiću. Mi u našim mogućnostima poštujemo to u redovnom konkursu pokušavamo, dajemo prednost djeci koja imaju smetnje u razvoju", rekao je Vujanović.

Kao otežavajuću okolnost je naveo širenje kapaciteta u vrtiću jer postoji potreba za većim uključivanjem djece, a trenutno na listi čekanja imaju i djecu sa smetnjama u razvoju.

"Kada dijete sa smetnjama u razvoju boravi u grupi, broj djece u grupi se smanjuje. Ako je 25 dozvoljeno, 22 treba da bude u grupi ako boravi dijete sa smetnjama u razvoju", rekao je Vujanović.