Suša prepolovila prinose, novi udari na budžete građana

Cijena kupusa, bez kojeg je nezamisliva zimnica, ove jeseni je četiri do pet puta veća od prošlogodišnje.

Suša prepolovila prinose, novi udari na budžete građana
FOTO: S. R. Mrkonjić/RAS Srbija

Manja ponuda zbog suše, a veća potražnja uzrok je višestrukog poskupljenja ovog povrća. Nekada se vreća mogla kupiti za tri KM, prošle godine u Semberiji i za dvije, a sada vreća od 10 kilograma košta od 10 do 12 maraka.

Sve dok se ne zaštiti tržište imaćemo, kažu semberski povrtari, ovakve oscilacije.

Povrtari su prošle godine samo zbrajali gubitke, rani kupus su zaoravali jer nisu imali računa da ga „skidaju" sa njiva, pa su ove godine kupusom zasijali duplo manje površine. I suša je uzela danak pa je od 30 do 50 odsto roda manje. Sve to uticalo je na cijenu, pa je ove godine cijena kupusa petostruko povećana.

Dragan Stajić iz Velike Obarske kaže da nijedna krajnost za poljoprivredne proizvođače nije dobra.

- Nije normalno da vreća košta jednu marku, ali ni 10 maraka. Samo neka sredina, koja će omogućiti nama da pokrijemo uloženo i zaradimo ponešto, a kupcima da mogu sebi da priušte kupus za zimnicu, a ne kao sada razgledaju i sležu ramenima - kaže Stajić za Srpskainfo.

Navodi da je ova godina bila izrazito nepovoljna za proizvođače kupusa.

- Svaki dan se moralo zalivati, te su troškovi proizvodnje znatno povećani. Opet je prinos podbacio, tako da kad se sve sabere, pamtimo i bolje godine - ističe ovaj povrtar.

Visoka cijena će koliko-toliko nadomjestiti umanjen prinos povrtarima, koji su zbog ekonomske neisplativosti smanjiili ovu proizvodnju.Potpredsjednik Udruženja povrtara RS, Rade Jovičević, pojašnjava da proizvođač koji je proizveo tri tone, a planirao 10 tona, razlikom u cijeni ipak ne može biti zadovoljan.

- Praktično smo na istom. Jedne godine imamo odličan rod, a nisku cijenu, druge smanjen rod, a dobru cijenu. Kako god, ulaganja su velika, cijena varira od godine do godine. Proizvođačima bi više odgovaralo da država na neki način zaštiti ovu proizvodnju, te da svake godine znaju za šta rade i ne rizikuju mnogo - kaže Jovičević.

Oni koji su ugovorili proizvodnju računaju na veće subvencije resornog ministarstva. I prerađivači su udvostručili ugovorenu otkupnu cijenu od 0,20 feninga. Zbog deficita kupusa su u problemu i teško im je da se uklope u tržišnu cijenu. Spremni su da plate i više od ugovorenog, ali nema robe, pa će biti prinuđeni da uvoze sirovinu.

Zemljoradnička zadruga „Povrtarstvo" iz Donjeg Crnjelova planirala je da otkupi oko 200 tona kupusa, od čega će 60 tona da ukisele. Kilogram kupusa plaćaju 55 feninga.

- Problem je što kupus za kišeljenje kasni, tako da ga praktično i nema. Imamo na svojim parcelama oko 25 tona, a ostalo ćemo otkupiti od domaćih proizvođača. Plasman nam je obezbijeđen, a potražnja za našim kiselim kupusom je ogromna - kaže Mićo Živić, direktor Zadruge.

BRENDIRANJE U SEMBERIJI

Na pijacama, koje su u ovo doba godine bile zatrpane kupusom, ove godine je skromna ponuda, pa je na cijeni i kupus lošijeg kvaliteta. Kupci se, uglavnom, žale na cijenu, ali kiseljenje im se više isplati od kupovine na komad u marketima, gdje je cijena glavice kiselog kupusa već porasla sa 1,70 na 2,10 KM.

Pokrenuta je inicijativa za brendiranje semberskog kupusa. Zaštita geografskog porijekla donijela bi korist poljoprivrednim proizvođačima, ali i garanciju kvaliteta potrošačima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA