Velika naučna analiza otkrila koliko su efikasne maske, pranje ruku i distanca

Prema metaanalizi 72 studije koju su proveli naučnici sa Univerziteta Monash u Australiji, nošenje maski smanjuje prenos virusa za 53 odsto.

U istom radu, objavljenom u uglednom časopisu British Medical Journal (BMJ), analizirana je efikasnost drugih nefarmakoloških mjera - pranja ruku i održavanja fizičke udaljenosti.

Analiza je pokazala da pranje ruku takođe smanjuje incidenciju virusa korona za 53 odsto, međutim ovaj rezultat nije imao istu statistički značajnu težinu jer je u analizu bio uključen tek mali broj studija koje postoje o toj mjeri.

Prema istoj analizi, fizičko distanciranje smanjuje incidenciju za oko 25 odsto.

"Vjerovatno je da daljnja kontrola pandemije virusa korona ovisi ne samo o visokom obuhvatu vakcinisanja i njegovoj efikasnosti već i o stalnom pridržavanju efikasnih i održivih mjera javnog zdravlja", pišu Stella Talic i njezine kolege u BMJ-u.

"Zbog heterogenosti studija metaanalizu nije bilo moguće napraviti za efikasnost karantina i izolacije, univerzalnog lockdowna i zatvaranja granica, škola i radnih mjesta", ističu autori.

U uvodu u rad pišu da su se globalno programi vakcinisanja pokazali sigurnima i efikasnim te da spašavaju živote, no ne i potpunom zaštitom od širenja virusa.

"Univerzalni lockdown nije održiv""Većina vakcina ne pruža 100 odsto zaštitu i nije poznato kako će spriječiti budući prijenos s obzirom na varijante u nastajanju. Udio stanovništva koji se mora vakcinisati protiv virusa korona da bi se postigao kolektivni imunitet uveliko ovisi o trenutnim i budućim varijantama. Ovaj prag vakcinisanja varira ovisno o zemlji i odgovoru stanovništva, vrstama vakcina, prioritetnim grupama za vakcinisanje i mutacijama virusa, među ostalim čimbenicima.

Dok se ne postigne kolektivni imunitet na virus korona, bez obzira na visoke stope vakcinisanja, javnozdravstvene preventivne strategije vjerovatno će ostati kao mjere prvog izbora u prevenciji bolesti, naročito na mjestima s niskim nivoima vakcinisanja. Mjere kao što su zatvaranje (lokalna i nacionalna varijanta), fizičko distanciranje, obavezna uporaba maski za lice i higijena ruku provode se kao primarne preventivne strategije za suzbijanje pandemije virusa korona.

Javnozdravstvene (ili nefarmakološke) intervencije pokazale su se korisnima u borbi protiv respiratornih infekcija koje se prenose kontaktom, kapljicama i aerosolima. S obzirom na to da je virus korona vrlo zarazan, izazov je odrediti koje bi mjere mogle biti efikasnije i održivije za daljnju prevenciju.

Značajne prednosti u smanjenju smrtnosti zabilježene su u zemljama s univerzalnim lockdownima, kao što su Australija, Novi Zeland, Singapur i Kina. Univerzalni lockdown međutim nije održiv, pa je potrebno razmotriti prilagođenije intervencije, one koje omogućuju društveni život i održavaju dru[tva funkcionalnima, istovremeno štiteći visokorizične pojedince", pišu autori.

U prilog značaju maski kao mjere koja bi trebala ostati na snazi uprkos vakcinisanju govori i studija koju su objavili Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Drugim riječima, čak se i vakcinisani trebaju nastaviti pridržavati se nefarmakoloških epidemioloških mjera.