Visoke naknade nedostižne stečajnim upravnicima

Naime, da bi ostvarili pomenutu zaradu upravnici su dužni da unovče više od 50 miliona maraka stečajne mase u nekom preduzeću, kao i da razlučne povjerioce namire u iznosu većem od deset miliona KM.

Iskusni stečajni upravnici u Republici Srpskoj u izjavama za CAPITAL ističu da se na prste jedne ruke mogu nabrojati preduzeća koja raspolažu vrijednom stečajnom masom, kao i da je pomenuti Pravilnik napravljen da se ne bi primjenjivao.

Radivojac: Samo „Birač" ima toliko vrijednu imovinu

Goran Radivojac, koji je vodio brojne stečajne postupke, u izjavi zaCAPITAL navodi da je kandidat broj jedan sa veoma vrijednom imovinom samo Fabrika glinice „Birač".

„Koliko ja znam toliko vrijednu imovinu, a da se vodi po Zakon o stečaju, ima samo „Birač". Imamo dvije banke, Banku Srpske i Bobar banku, ali je tu Zakon o bankama primarni zakon po kojem se vodi stečaj. Od privrednih društava iz realnog sektora se ne mogu sjetiti nijednog da mu je imovina blizu te vrijednosti. Sve ostalo su firme čija je vrijednost mnogo manja. „Čajavec" je završen i stečajni postupci za druga preduzeća iz privatizacije su odavno završeni, a od privatnih preduzeća niko nema ni blizu toliko imovine", istakao je Radivojac.

Jokić: Pravilnik kreiran da se ne bi primjenjivao

Iskusni stečajni upravnik koji je vodio mnoge stečajne postupke Radomir Jokić navodi da je Pravlinik o nagradama donesen da se ne bi primjenjivao.

„U svakom ozbiljnom stečajnom postupku sudija na početku daje akontaciju stečajnom upravniku, koja je otprilike u visini dvije prosječne plate. Na kraju se u više slučajeva dešava da se dio te akontacije vraća u stečajnu masu, nego da ona bude prekoračena i da se mora namiriti upravniku", tvrdi Jokić i dodaje da ni iskustva njegovih kolega ne govore da je neko zaradio previše novca u stečajnom postupku.

Zakon o stečajnom postupku neprovodiv

Jokić naglašava i da je novi Zakon o stečajnom postupku dobrim dijelom neprovodiv te da je napravljen „s lošom namjerom prema upravnicima".

„Administriranje je toliko da se time samo povećavaju troškovi stečajnog postupka. Moraju se praviti finansijski izvještaji za preduzeća u stečaju isti kao za preduzeća koja redovno posluju. Moraju se poštovati zakonski propisi koji regulišu poreze, bilo direktne ili indirektne, te se moraju poštovati računovodstveni standardi i Zakon o računovodstvu i reviziji. Ako ove godine mi unovčimo neku imovinu za milion maraka imamo troškova 200.000 KM i mi treba da platimo porez na dobit", istakao je Jokić.

Dodaje i da su stečajni upravnici konstantno na rubu krivičnog djela s obzirom na to da je neplaćanje doprinosa u određenom vremenskom periodu krivično djelo.

„Zna se desiti da stečajni upravnici po godinu, dvije uopšte nemaju novčanih sredstava, a moraju imati zaposlene kako bi obezbjeđivali stečajnu masu, kako bi je štitili od propadanja i krađe. Dužni su da ih prijave Poreskoj upravi, a ako ne plaćaju poreze nakon tri mjeseca oni su već zagazili na granicu krivičnog djela", kazao je Jokić te dodao da nijednom odredbom Zakona o stečaju nije rečeno da stečajni upravik za svoj rad ima pravo na nagradu i naknadu.