U BiH cvjeta uvoz luksuznih roba: Dok se jedni razbacuju, većina jedva sastavlja kraj s krajem

Da njihove potrošačke navike nikakva kriza ne može da poremeti, potvrđuje i statistika prema kojoj ni u ovoj epidemiji nije smanjen uvoz skupih automobila, te nakita, parfema, alkohola.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za 11 mjeseci 2021, u BiH je uvezeno 6.800 novih vozila, a deset najluksuznijih koštalo je skoro 4,27 miliona KM.

Najskuplji četvorotočkaš koji je završio na našem tržištu je Ferari F 142, koji je sa uvoznim dadžbinama koštao skoro 573.000 KM, a riječ je o drugom najskupljem autu uvezenom u proteklih 12 godina.

S druge strane, lani je na našem tržištu završilo nakita u vrijednosti većoj od 48 miliona KM što je, u poređenju sa godinom prije, za skoro 15 miliona ili 44 odsto više.

U ovom periodu, vrijednost uvoza parfema povećana je sa 24 miliona na skoro 33 miliona KM, što je za trećinu više. Kad se u obzir uzme period od nekoliko godina unazad, lani su zabilježene najveće vrijednosti uvoza kako plemenitih metala, tako i parfema.

Iako nije riječ o luksuzu poput nakita i skupih automobila, činjenica je da se u BiH ne štedi ni na alkoholu. Tako je u 2021. uvezeno piva, vina i žestokih pića u vrijednosti skoro 192 miliona, a godinu ranije nepunih 160 miliona KM.

Ekonomisti objašnjavaju da je socijalna polarizacija u našem društvu odavno prisutna, te da je epidemija korona virusa samo doprinijela dodatnom raslojavanju. S jedne strane su ljudi koji su, iako rade, blizu socijalne ugroženosti, a s druge oni koji, da li zbog velikih plata ili biznisa kojima se bave, sebi mogu da priušte sve što požele.

Kako kaže ekonomista Zoran Pavlović, u epidemiji je došlo do dodatnog produbljivanja jaza između njih.

- Na teret budžeta obezbijeđeno je da zaposleni u javnom sektoru ne osjete koronu, dok je ona izuzetno uticala na kućne budžete ostalih radnika. Trenutno, imamo izrazitu polarizacija između bogatih i siromašnih. A ne postoje nikakvi mehanizmi kontrole načina zarade tih najbogatijih. Dakle, korona je nekom drug, a nekom neprijatelj - kaže za Srpskainfo Pavlović.

Prema njegovim riječima, drastično su opterećeni budžeti običnih ljudi, a oni koji se, praktično, nisu ni oznojili za pare koje su zaradili, na luksuz troše nemilice. Riječ je o kupovini skupih atomobila, parfema, nakita, skupim putovanjima.

- S druge strane, potrošačka korpa je u decembru porasla za skoro deset odsto zbog inflacije, a hrana čini skoro 40 odsto ove korpe. Kako će obični radnici platiti račune i ostalo što moraju, to nikoga ne interesuje. Oni ne mogu da razmišljaju ni o kakvom luksuziranju, nego samo o tome kako će preživjeti od prvog do prvog - ističe Pavlović.

Analiza Saveza sindikata RS pokazuje da je u osam-devet privrednih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti prosječna plata jednaka, odnosno malo niža ili malo viša u odnosu na troškove prehrane.

Prema zvaničnoj statistici, od ukupno oko 278.600 zaposlenih u Srpskoj, platu ispod prosječne zarađuje njih 179.500 ili skoro dvije trećine.

Decembarski prosjek iznosio je 1.038 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS koštala 2.032 KM, što je rekord do sada.

Porodice u Srpskoj, generalno, najviše novca troše za prehranu, a za ovaj izdatak u decembru je trebalo izdvojiti 794 KM.

Iz udruženja potrošača konstantno upozoravaju na loš životni standard većine građana Srpske i BiH, što je potvrdila i analiza Eurostata, prema kojoj smo, na osnovu kupovne moći, na pretposljednjem mjestu, sa 33 odsto prosjeka Evropske unije.

Pored skromnih primanja, tome u velikoj mjeri doprinose i poskupljenja koja su posebno lani bila česta i u značajnim iznosima, a koja su nastavljena i na samom početku ove godine.

Ranija istraživanja pokazala su da u BiH oko 600.000 ljudi živi sa tri do pet KM dnevno, tačnije u siromaštvu, jer sebi ne mogu da priušte večeru. Oko 30.000 preživljava zahvaljujući hrani koju besplatno dobijaju u narodnim kuhinjama, koje su sve punije.

S druge strane, a prema nezvaničnim podacima, u BiH ima oko 600 milionera i skoro stotinu multimilionera, koji raspolažu sa oko pet milijardi KM.

PAR CIPELA KAO MINIMALAC

U udruženjima potrošača kažu da pomenuti podaci o vrijednosti uvoza skupih automobila, nakita, parfema, potvrđuju da i BiH ima svoje bogataše. - Imamo sloj društva koje nikakva kriza ne može da natjera na uštede, jer to ne moraju, kao što je to slučaj s običnim građanima. Mnoge porodice moraju dva puta da mjere, a jednom da sijeku, kada treba da se odluče za bilo kakvu kupovinu. Ovi drugi, a da ne trepnu, troše stotine miliona KM na luksuz - rekli su ranije za Srpskainfo u Udruženja za zaštitu potrošača „Don" iz Prijedora, naglasivši da taj sloj ljudi traži isključivo luksuznu robu, da li zlato, markiranu garderobu, obuću, torbe, nakit, parfeme... - Njima ne znači ništa što, na primjer, par cipela koje pazare zna da košta i minimalnu platu. S druge strane, među običnim radnicima sve više je onih koji kupovine svode samo na ono najosnovnije, jer za bilo šta drugo jednostavno nemaju para - poručili su iz ovog udruženja.