Osposobiti učenike da procijene istinitost informacija
Asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Danilo Kovač smatra da bi uvođenjem novog nastavnog predmeta posvećenog medijskoj pismenosti u Republici Srpskoj učenici bili osposobljeni da razlikuju istinite od neistinitih vijesti u medijima.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kovač, koji je profesor istorije u banjalučkoj Gimnaziji, kaže da je značaj ove vještine dragocjen za generacije koje odrastaju u digitalizovanom svijetu, u kome za vrlo kratko vrijeme dolaze do željene informacije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Međutim, znatno je teže procijeniti istinitost takvog sadržaja, kao i prepoznati lažne sadržaje koji se sami nameću i šire, čak i kada se za njima ne traga. Svjedoci smo da neistinite vijesti mogu ugroziti zdravlje ljudi, kao na primjer širenjem teorije zavjere o navodnim čipovanju prilikom vakcinacije protiv kovida 19", rekao je Kovač Srni.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
On navodi da, osim odluka iz svakodnevnog života, fokus medijskog manipulisanja predstavlja i uticaj na političke izbore građana, te se stoga čini da ovaj nastavni predmet još više dobija na značaju u politički trusnim područjima.
"Analizom medijskih manipulacija korištenih u prošlosti, učenici donekle mogu uvježbati uočavanje netačnih ili tendencioznih argumenata, kao i upoznati neke od nepromjenjivih principa širenja lažnih informacija. Mladi ljudi treba da analiziraju na koji način su sredstva javnog informisanja nastojala ili uspijevala oblikovati stavove javnog mnjenja", rekao je Kovač.
On je dodao da je takvih primjera mnogo, ali su tipični propagandni materijali nacističke NJemačke, te da bi, sa vremenske distance, učenici morali da uoče netačne argumente kojima ovi materijali obiluju i načine na koji se oni koriste.
"U tom kontekstu važno je analizirati metode kojima su mediji zloupotrebljavali patriotska osjećanja, te tendenciozno tumačili uzroke ekonomskih i političkih kriza. Razmatranjem više primjera potrebno je ukazati i na mogućnost manipulisanja istinitim događajima, mijenjajući im kontekst. Svakako da je, pored primjera iz nacističke NJemačke, moguće razmatrati propagandne materijale Nezavisne Države Hrvatske u kontekstu njene antisrpske ili antijevrejske politike", rekao je Kovač.
Prema njegovim riječima, osim propagande, za ovakav nastavni predmet pogodni su medijski materijali koji jedan te isti događaj tumače sasvim drugačije.
"Učenici treba da spoznaju na koji način i koje vrste argumenata potpuno suprotno interpretiraju mediji koje kontrolišu suprotstavljene društvene grupe. U novinskim člancima, političkim govorima i plakatima svake strane potrebno je uočiti elemente eventualne tendencioznosti", rekao je Kovač.
On je dodao da bi, osim medijskih manipulacija dvadesetog vijeka, nastavni sadržaji trebalo da uključuju tumačenje različitih istorijskih falsifikata.
Kovač smatra da, uzevši u obzir sve veću važnost medija, opismenjavanje u toj sferi omogućilo bi učenicima da uspješnije vrše važne životne izbore.
"Stoga se može reći da bi uvođenje ovakvog predmeta, odnosno njegovo adekvatno osmišljavanje, bilo u skladu sa teorijom profesora DŽona Vajta, koji smatra da je jedan od osnovnih ciljeva obrazovanja upravo osposobljavanje mladih ljudi da uspješno donose krucijalne životne odluke", zaključio je Kovač, koji je doktorand i stipendista La sapijenca univerziteta u Rimu.
22° 10°
