U Srpskoj nema majmunskih boginja
U Republici Srpskoj nije registrovan nijedan slučaj majmunskih boginja, rekla je Srni načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Nina Rodić-Vukmir.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ona je navela da širenje majmunskih boginja, čije prisustvo je nedavno potvrđeno u Sloveniji, ne treba da zabrinjava građane Srpske jer je riječ o bolesti sa malom smrtnošću i koja se relativno teško prenosi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Majmunske boginje su virusna bolest uzrokovana virusom koji je sličan virusu velikih boginja, ali se ne širi među ljudima tako efikasno i smrtnost je veoma niska", kaže Rodić-Vukmir.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ona je pojasnila da inkubacija ove bolesti obično traje od šest do 16 dana, ali može biti i u rasponu od pet do 21 dan.
"Prvih pet dana bolest se ispoljava kao groznica, jaka glavobolja, otečeni limfni čvorovi, bol u leđima i izrazita slabost, a kožni osip obično počinje jedan do tri dana nakon početka groznice", navela je ona.
Prema njenim riječima, kožni osip se uglavnom pojavljuje na licu i ekstremitetima, a može se pojaviti i u ustima.
"Svaki treći oboljeli ima osip i na genitalijama. Simptomi obično traju od 14 do 21 dan", navela je Rodić-Vukmir.
Ona je navela da vakcina protiv velikih boginja štiti i od majmunskih boginja.
"Terapija majmunskih boginja usmjerena je na ublažavanje simptoma i sprečavanje komplikacija, kao što su sekundarne bakterijske infekcije. Velike boginje su iskorijenjene vakcinacijom 1980. godine, a vakcinacija je od tada ukinuta. Ta vakcina takođe štiti od majmunskih boginja do 85 odsto", kaže Rodić-Vukmir.
U svijetu su do sada potvrđena 92 slučaja majmunskih boginja u 12 zemalja, a 28 sumnjivih slučajeva se ispituje.
Virus je prvobitno otkriven kod majmuna 1958. godine, odakle je i nastalo njegovo ime.
Prvi ljudski slučaj zabilježen je u Kongu 1970. godine. Ima dva glavna soja: zapadnoafrički-blaži i za koji se za sada misli da je u cirkulaciji i bazen Konga - centralnoafrički.
Prvi slučajevi majmunskih boginja koji su se pojavili van afričkog kontinenta otkriveni su na teritoriji Amerike 2003. godine i bili su povezani sa prenošenjem virusa sa prerijskih pasa /koji su držani kao ljubimci/ na ljude. Tada je ukupno otkriveno 70 slučajeva. Tokom 2018. registrovan je veći broj inficiranih u Izraelu i Velikoj Britaniji i tada se radilo o osobama koje su putovale u Nigeriju.











