Naftni embargo ponovo diže cijene goriva

Smatraju ovo sagovornici "Glasa Srpske", komentarišući odluku lidera Evropske unije koji su nakon višenedjeljnih razgovora prelomili i odlučili da uvedu embargo na 75 odsto ruske nafte, odnosno 90 odsto do kraja godine.

Prema riječima direktora "Krajinapetrola" Milovana Bajića, odluka zemalja Evropske unije o uvođenju novog paketa sankcija, koji se ovog puta odnosi i na rusku naftu, sigurno će negativno uticati i na BiH, pogotovo što domaći distributeri naftne derivate za potrebe domaćeg tržišta uglavnom nabavljaju i kupuju na evropskom tržištu.

Koliko će to neko novo poskupljenje i iznositi, Bajić nije želio da spekuliše, navodeći da je ukrajinska kriza poremetila sve ekonomske i privredne tokove, te uvela cijeli svijet u jednu neizvjesnu budućnost.

Sa Bajićem se slaže i ekonomski analitičar i urednica portala "Energija Balkana" Jelica Putniković, navodeći da je globalno tržište nafte odmah tokom jučerašnjeg dana lančano i instinktivno odreagovalo na ovaj potez Brisela, dižući cijenu sirove nafte na više od 123 dolara po jednom barelu, a što je gotovo duplo više nego u istom periodu prošle godine.

Putnikovićeva je uvjerena da ove nove sankcije neće mnogo nasekirati i finansijski pogoditi Rusiju, jer je Moskva u međuvremenu našla mnoga alternativna tržišta, pa je tako, primjera radi, izvoz svoje nafte u Indiju, u proteklih nekoliko mjeseci, povećala za čak 25 puta.

- Verujem da će Rusija sada sniziti cenu svoje sirove nafte za kupce koji nisu iz Evrope. Kada je u pitanju BiH, njen najveći problem je što nema svoju rafineriju, te je tako zavisna od kretanja na evropskom tržištu, gde i nabavlja većinu goriva. S druge starne, Srbija ima svoje rafinerije, i ona ni do sada nije bila toliko zavisna od ruske nafte, a što se, naravno, ne može reći i za gas - istakla je Putnikovićeva.

Kako je pojašnjeno iz Brisela, nakon ove odluke i novog paketa sankcija, od ovog naftnog embarga biće izuzete Mađarska i Češka, tako da će Prag moći privremeno da nastavi sa kupovinom dizela iz Rusije, a Budimpešta će dobiti na vremenu kako bi modernizovala svoje naftne kapacitete. Takođe, postoji i zajednička klauzula koja omogućava zemljama koje su suočene sa prekidom isporuka mimo svoje volje da kupuju rusku naftu iz drugih izvora. Hrvatska je navodno spremna da poveća kapacitet Jadranskog naftovoda za snabdijevanje Mađarske i Slovačke sirovom naftom, u slučaju bilo kakvih poremećaja u uvozu iz Rusije preko naftovoda "Družba".

Tokom jučerašnjeg dana iz Njemačke je saopšteno da će zbog visokih cijena goriva u toj zemlji smanjiti poreze, pa će tako benzin koštati manje za 35,2 centi po litru, a dizela za 16,7 centi. Kako je pojašnjeno, koliko će gorivo koštati na benzinskim pumpama odlučivaće vlasnici pumpi i naftni koncerni, koji su dužni da na potrošače "prenesu" uvedeno smanjenje poreza. Vlada Srbije je juče produžila trajanje Uredbe o ograničenju cijene naftnih derivata do 30. juna 2022. godine.

Crveni i Sberbanci

EU je dogovorila i paket sankcija koji pored ruske nafte obuhvata i isključivanje najveće ruske banke Sberbanke iz SNjIFT-a, zabranu emitovanja još tri državna ruska televizijska kanala, ali i sankcije protiv određenih fizičkih lica.