U čemu je razlika: Struja neće poskupjeti, ali bi računi mogli biti veći

U Regulatornoj komisiji za energetiku RS za Srpskainfo potvrđuju da je svih pet operatora distributivnog sistema ( "Elektrokrajina" Banjaluka, "Elektro-Bijeljina" Bijeljina, "Elektro Doboj" Doboj, "Elektrodistribucija" Pale i "Elektro-Hercegovina" Trebinje) podnijelo zahtjev za odobrenje tarifnih stavova za korišćenje distributivne mreže za 2023. godinu. Riječ je o mrežnoj tarifi u koju su uključeni troškovi prenosne i distributivne mreže.

Regulatorna komisija

Međutim, nismo dobili odgovor za koliko je traženo povećanje mrežarine.

- Regulatorna komisija ne može dati informacije o elementima zahtjeva s obzirom da su zahtjevi u fazi pregledanja i nije donesena odluka o pokretanju tarifnog postupka. Uz odluku o pokretanju tarifnog postupka Regulatorna komisija dužna je i da izda obavještenje za javnost o osnovnim elementima zahtjeva - kaže za Srpskainfo Nada Ćeranić, šef sektora za tarife i tržište u Regulatornoj komisiji za energetiku.

U skladu sa Tarifnom metodologijom, Regulatorna komisija će, kako dodaje, nakon pregleda dostavljenih zahtjeva i dokumentacije, kao i eventualnih dopuna, donijeti odluku o provođenju tarifnog postupka i održavanju javnih rasprava, te izdati obavještenje za javnost.

- Konačna odluka po zahtjevima operatora distributivnog sistema biće donesena do kraja ove godine - otkriva Ćeranićeva.

Mrežarina

Učešće mrežarine je najveće na računima koje građani plaćaju za potrošenu električnu energiju.

Ona se obračunava po potrošenim kilovatima i za dvotarifno brojilo kod domaćinstava iznosi 0,0624 KM i 0,0312 KM, te je određen fiksni iznos od 5,66 KM za obračunsku snagu, a iznosi su isti kod svih operatora.

Tako je jedno domaćinstvo iz Banjaluke koje je dobilo račun za april u iznosu od 44,67 KM za troškove mrežarine platilo 25,66 KM (bez PDV).

Dakle, mrežarina u računu za električnu energiju učestvuje sa 48,34 odsto.

Stupanjem na snagu Zakona o električnoj energiji, elektrodistributivna preduzeća u sistemu „Elektroprivreda RS" od 2021. godine djeluju kao operatori distributivnog sistema (ODS) koji su odgovorni za razvoj, izgradnju, održavanje i upravljanje distributivnim sistemom.

-Djelatnost distribucije električne energije, kao netržišna mrežna djelatnost od opšteg interesa, u potpunosti je regulisana i prihod ostvaruje iz naknade za korišćenje distributivne mreže i naknade za priključenje na distributivnu mrežu, čiju visinu utvrđuje Regulatorna komisija za energetiku - kažu za Srpskainfo u distributivnim preduzećima.

Metodologija

Napominju da je po Metodologiji Regulatorne komisije ODS-ovima stavljeno u obavezu da zahtjev za provođenje tarifnog postupka za utvrđivanje naknade za korišćenje distributivne mreže podnesu najkasnije do 30. aprila posljednje godine prethodnog tarifnog perioda.

-Tarifni postupak se provodi s ciljem utvrđivanja odobrenog prihoda koji distributeri moraju prikupiti naplatom navedenih naknada, kako bi mogli obavljati djelatnost u skladu sa obavezama propisanim Zakonom. Jedan od ciljeva Zakona o električnoj energiji je obezbjeđenje sigurnog, pouzdanog i efikasnog rada, održavanja i razvoja distributivnog sistema i pružanje propisanog kvaliteta usluga distribucije električne energije. U tom smislu, zakonska je obaveza i odgovornost organa upravljanja ODS-a da na bazi objektivnog sagledavanja troškova podnesu zahtjeve za provođenje tarifnog postupka - dodaju u distributivnim preduzećima.

ŠTA KAŽU POLITIČARI?

Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme često ističu da je struja u Srpskoj najjeftinija i da neće poskupjeti. Građanima poručuju da mogu biti "mirni" barem kada je u pitanju električna energija, odnosno da računaju na stabilnost u snabdijevanju, ali i cjenovnu. Međutim, niko nije spominjao trošak mrežarine, koja se plaća zajedno s električnom energijom.