BiH neće zaobići globalna ekonomska recesija

Ovo za "Nezavisne novine" kažu ekonomski analitičari, koji nisu iznenađeni najnovijim upozorenjima iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iz koga su nedavno saopštili da je globalna privreda postala značajno mračnija u prethodna tri mjeseca i da zbog ekonomske situacije ne mogu odbaciti mogućnost negativne stope privrednog rasta u 2023. godini.

Iznoseći prognoze, Kristalina Georgijeva, direktorica MMF-a, poručila je da će ranije prognozirani ekonomski rast od 3,6 odsto za 2022. godinu ponovo biti ublažen, a što će, kako je navela, biti već treća korekcija u ovoj godini.

Milenko Stanić, ekonomski analitičar, za "Nezavisne novine" pojašnjava da inflacija na svjetskom nivou nezadrživo raste, a da bi se zaustavio rast cijena, onda mora biti primijenjena restriktivna monetarna politika.

"Moraju se povećavati kamatne stope i mora se voditi računa o restriktivnoj poreskoj politici, dakle podizati visinu poreza", kaže Stanić.

Navedeno, poručuje, sa sobom direktno povlači pad privrednog rasta.

"Sve te mjere će po pravilu smanjiti investicije, smanjiti privrednu aktivnost i zaposlenost. Pošto je u fokusu svih međunarodnih finansijskih institucija i vlada borba protiv inflacije, sigurno je da će doći do usporavanja privrednog rasta, a vjerovatno u nekim područjima svijeta do ulaska privreda u recesiju", naglašava Stanić i podsjeća da je inflacija u BiH veća od prosjeka u EU i svijeta.

Stručnjaci kažu da će sve izvjesnijoj recesiji na globalnom nivou prethoditi period stagflacije, u kome se, prema njihovim riječima, BiH već nalazi, jer trpi snažan rast cijena važnih energenata, koji u posljedici dižu troškove proizvodnje.

"U zadnjih nekoliko mjeseci, čak i prije izbijanja rata u Ukrajini, bilo je takvih prognoza i na kraju je taj sukob samo još više pogoršao situaciju, pogotovo izglede za budući globalni privredni rast. Ima čitav niz takvih analiza koje upućuju na pojavu smanjenog privrednog rasta i koje će dovesti do jedne od najgorih stvari, a to je stagflacija. Nažalost, ova zadnja procjena MMF-a samo je jedna u nizu koje su u prethodnom vremenu dali takve prognoze", ističe za "Nezavisne novine" Saša Grabovac, iz Udruženje ekonomista RS SWOT.

Ekonomista Slaviša Raković smatra da u posljednjih godinu dana svjetska privreda nije imala adekvatan odgovor na krizu niti je pokazivala znakove oporavka, kao što je to bio slučaj nakon najvećeg pandemijskog udara 2020. godine.

"Nakon prvog polugodišta vidimo da je došlo do pada cijena na tržištu robe, prije svega metala i drveta, ali i drugih stvari. To su prvi znaci neke stagflacije i znaci da će privreda možda stati", kaže Raković za "Nezavisne novine".

Podsetimo, o inflaciji i recesiji govorilo se i tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prije nešto više od mjesec dana. Tada je Robert Habek, njemački ministar ekonomije, rekao da čak četiri međusobno povezane krize prijete izazivanju globalne recesije, a pored inflacije i energetske krize, Habek je naveo i nestašicu hrane i klimatske promjene.