Psiholog Slađana Đaković: Vrijeme promjena opteretilo mentalno zdravlje

Prema njenim riječima, koliko je pandemija uticala na ljude ne samo u BiH nego i u cijeloj Evropi govori izvještaj sa posljednjeg zasjedanja Evropskog parlamenta gdje su poslanici naglasili zabrinutost za mentalno zdravlje i zatražili preduzimanje mjera po tom pitanju.

"Osobe mlađe životne dobi su se teže suočavale sa kompletnom situacijom, zbog nedostatka iskustva. NJihova dnevna rutina je prvi put bila u potpunosti izmijenjena. Meni su se lično najviše javljale osobe sa određenim obilježjima ličnosti, u većem procentu ženske i osobe mlađe životne dobi, ali i one koje su imale ranije neko traumatsko iskustvo. Imali su i prve naznake nekog mentalnog poremećaja", priča Đakovićeva za Srnu.

Đakovićeva ističe da je najviše bilo osoba sa simptomima paničnih napada, anksioznosti, depresije, te da je marginalizovana skupina stanovnika bila najviše mentalno ugrožena.

Prema njenim riječima, život u današnjem vremenu nakon pandemije, vremenu promjena, inflacije, neizvjesnosti, snažno je opteretio mentalno zdravlje i dobrobit gotovo pa svih građana, uz sve veću prevalenciju psihosocijalnih rizika povezanih s radom i veće stope tjeskobe i depresije.

Koliko je mentalno zdravlje važno govore i naučna istraživanja koja su pokazala da su mentalni problemi češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego fizičke bolesti, poručuje Đakovićeva i dodaje da je jedno sigurno - bez stresa nema ni određenih fizičkih oboljenja.

Prema statističkim podacima, teškoće mentalnog zdravlja su na trećem mjestu iza kardiovaskularnih bolesti, pa je važno posvetiti se ovoj temi, kako prevenciji tako i liječenju.

Đakovićeva navodi da su u današnjem vremenu svi postali udaljeniji jedni od drugih, a usljed tempa koji je nametnut ljudi postaju zatvoreniji, usamljeniji, probleme rješavaju sami, pa tjeskoba usljed kompletne situacije samo raste.

"Zato je važno pričati o mentalnom zdravlju pogotovo u društvu, razgovarati sa bliskim ljudima ili sa osobom koja je adekvatno obučena za to jer kada podijelimo neki problem, on se automatski upolovi", naglasila je Đakovićeva.

Mentalno zdravlje je temelj dobrog života, efikasnog funkcionisanja individue kako u privatnom, tako i u poslovnom okruženju.

PORODIČNO NASILJE PORASLO TOKOM PANDEMIJE

Đakovićeva navodi da je porodično nasilje u BiH u toku pandemije poraslo za čak 20 odsto što je, negdje, i očekivano jer dugotarajan stres, gubitak posla, briga oko finansijske budućnosti dovela i do prvih oblika nasilnog ponašanja u porodicama u kojim se nasilje ranije nije dešavalo.

"Dnevna rutina ljudi je bila izmijenjena, problemi koji su kroz normalnu svakodnevnicu bili prikriveni izvukli su se na površinu u toku izolacije. U mnogim porodicama su postojali potisnuti konflikti koji eskaliraju u ovim vremenima usljed dodatne presije", objašnjava Đakovićeva i dodaje da su reakcije članova porodice direktno povezane sa percepcijom bolesti svog člana.

Ona ističe da ako se primijeti neka promjena kod nekog člana porodice treba potražiti pomoć ili posavjetovati se kako postupiti u tom trenutku.

Ćakovićeva ocjenjuje da je porodica uvijek ključna u rješavanju problema jer je ona stub zdravog društva i zdravlja pojedinca.