Toplotni udar! U Bijeljini padaju vreli rekordi

Temperature u Bijeljini proteklih par dana dostižu i do 40 stepeni celzijusa. Čak i u hladu jučerašnja temperatura bila je 40 stepeni. Danas se očekuje najtopliji dan i temperature do 42 stepena celzijusa.

Upozoravamo na oprez i dosljedno pridržavanje savjeta ljekara. Zato smo za vas pripremili mali vodič o načinima za zaštitu od tropskih vrućina.

Mala količina sunčevog zračenja je dobrodošla, neophodna je za sintezu D vitamina, čime se pospješuje apsorbcija kalcijuma - važnog za gradnju kosti. Takođe je poznato da sezonske promjene kod velikog broja ljudi mogi izazvati umor uprkos dovoljnoj količini sna te gubitak energije, tromost, tugu i paniku.

Skup ovih simptoma (koji mogu biti različitog intenziteta) naziva se sezonski depresivni poremećaj i pogađa oko 10% stanovništva. Smatra se da razvoj ovog poremećaja izaziva smanjenje sunčeve svjetlosti tokom zimskih mjeseci.

Nedostatak sunčeve svjetlosti utječe na biohemijsku ravnotežu u mozgu mijenjajući mehanizam lučenja melatonina, hormona važnog za zdrav san te serotonina koji regulše dobro raspoloženje. Međutim, poslednjih desetak godina naučnici upozoravaju na oštećenja ozonskog sloja u atmosferi, zbog čega sve veća količina UV zraka dopire do površine Zemlje, a time se povećava jačina sunčevog zračenja sa svim svojim negativnim posljedicama.

Kada se govori o zaštiti zdravlja od visokih temperatura i zaštiti od UV zračenja treba napomenuti da su posebno ugrožene sledece grupe:
- djeca
- osobe starije dobi
- hronični bolesnici
- osobe koje rade na otvorenim prostorima

PREPORUKE: ZAŠTITA ZDRAVLJA OD VISOKIH TEMPERATURA

U našem podneblju, optimalnom temperaturom za život ljudi smatra se temperatura vazduha od 0o -20o C, vazdušni pritisak od 1013 hPa te vlaga do 60%. Kada su u proljetnim i ljetnim mjesecima temperature visoke, a još je puno vlage u zraku, može doći do štetnih posljedica po zdravlje (sunčanica, toplotni udar, dehidracija...) i zato je važno:
- izbjegavati boravak na otvorenom u vrijeme velikih vrućina (zadržavati se u hladu ili u zatvorenom hladnijem prostoru)
- paziti da izlazak iz hladnog prostora na vrućinu bude postepen
- piti dovoljno tečnosti
- jesti lako probavljivu hranu
- nositi laganu odjeću, obuću, šešir
- pojačati unos vitamina C
- prilagoditi dnevne aktivnosti hladnijem dijelu dana
- izbjegavati fizički napor

Toplotni udar

Toplotni udar stanje je povišene temperature tijela koje nastaje kada prirodni termoregulacijski mehanizmi tijela više nisu sposobni osloboditi višak toplote u okolini. Najvažniji mehanizam oslobađanja viška toplote je isparavanje znoja. Ako je vrlo toplo, a postotak vlage u zraku visok, znoj ne može isparavati. Toplotni udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam.

Okolnosti nastanka toplinskog udara:
- izloženost fizičkim naporima na vrućini (sportisti, građevinski radnici....)
- gojazne osobe, alkoholičari i stariji ljudi, skloniji su toplotnom udaru

Znakovi toplotnog udara:
- osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir- koža je suva i crvena, a kod mlađih osoba može biti i znojna
- gubitak svijesti
- tjelesna temperatura izmjerena rektalno (debelo crijevo) iznosi 42o C ili više

Postupak:
- bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u bočni položaj.
- polivajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se temperatura ne spusti ispod 38o C.

PREPORUKE: ZAŠTITA OD UV ZRAČENJA

Sprečavanje nastanka zloćudnih tumora kože važan je zadatak ljekara, a samo pregled kože bitan je naročito kod osoba koje rade na otvorenom prostoru i onih koje imaju madeže. Opasnost od tumora kože počinje u djetinjstvu pri izlaganju suncu i zato je važno:
- izbjegavati boravak na otvorenom od 10,00 do 17,00 sati,
- nositi zaštitnu odjeću i naočale,
- koristiti zaštitne kreme i ostala zaštitna sredstva,

Prema procjenama naučnika, svaki postotak oštećenja ozonskog omotača izaziva dodatnih hiljadu slučajeva raka kože godišnje te sljepoću stotina hiljada ljudi širom svijeta. Izlaganje UV-zrakama, naročito kod osoba svijetlije puti dovodi do porasta oštećenja kože (fotooštećenja), koja se manifestiraju prijevremenim starenjem kože ili kao rak kože.

Skreće se pažnja na štetnost tzv. rekreativnog sunčanja - intenzivnog izlaganja suncu u kratkom vremenskom razdoblju, npr. tokom kratkog godišnjeg odmora.