Bitka za minimalac i rad na crno: Da li su poslodavcima doprinosi veći problem od radničkih plata
Dok sindikalci traže povećanje najniže plate u Republici Srpskoj, koja trenutno iznosi 650 KM, poslodavci tvrde da je to ekonomski nerealno, a poruke koje šalju u posljednje vrijeme mogu se protumačiti i kao "posljednje upozorenje" da će se, ako se minimalac poveća, u privredi Srpske na velika vrata vratiti rad na crno.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Poslodavci upozoravaju da samo, kako oni kažu, smanjenje nameta može uvećati minimalac.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Direktor Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Aćić, u više navrata je za medije izjavio da je trenutni iznos najniže plate maksimalan koji se u ovom trenutku može dozvoliti, te pozvao Vladu RS da, ako želi povećati minimalac, duplo smanji iznos oporezivanja najniže plate.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Aćić je naveo da će, ako se ovaj uslov ne ispuni, rast najniže plate vratiti u sivu zonu određeni dio radnika, što će reći da će poslodavci odjavljivati radnike ili ih prijavljivati na pola radnog vremena iako rade i po 10 sati na dan.
Iz Sindikata odgovaraju da im nije jasno o kakvim nametima poslodavci govore, osim ako im je cilj da izbegavaju plaćanje doprinosa.
– Doprinosi nisu nameti, to je dio bruto plate radnika i taj novac ide u fondove koji omogućavaju radnicima da imaju zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, da žene mogu na plaćeno porodiljsko odsustvo, a svi radnici, kad za to dođe vrijeme, u penziju – objašnjavaju u Savezu Sindikata RS.
Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, podsjeća da na najniže plate, u stvari nema nikakvih nameta.
– Do 1.000 maraka bruto iznosa plate u Republici Srpskoj se ne oporezuju, to jest ovaj iznos je oslobođen od plaćanja poreza. I nakon povećanja minimalca moguće je da minimalne plate ostanu u ovim okvirima – kaže Stanković za Srpskainfo.
