Na udaru industrija u BiH, tržište diktira tempo

Naime, Agencija za statistiku BiH objavila je zvanične podatku o poslovanju u ovom sektoru, a u kojima se navodi da je indeks obima industrijske proizvodnje u julu 2022. godine u poređenju s junom ove godine manji za 3,5 odsto, što je nastavak negativnog trenda u jednoj od najznačajnijih privrednih grana, jer je pad proizvodnog obima zabilježen i u junu (-2,5 odsto) i u maju (-1,2 odsto).

Pored toga, kako su saopštili iz Agencije za statistiku, pad industrijske proizvodnje negativan je i u poređenju s julom 2021. godine, a taj omjer je -1,4 odsto, što se ipak, prema riječima stručnjaka, ne bi trebalo zadržati do kraja godine, jer predviđaju industrijski oporavak. U izvještaju je vidljivo da gotovo ne postoji proizvodna grana koja prateći mjesečni uporedni izvještaj za ovu godinu nije pretrpjela štetu.

"U julu 2022. u odnosu na jun 2022. godine proizvodnja energije je manja za 1,5 odsto, proizvodnja kapitalnih proizvoda manja je za 1,7 odsto (mašine, oprema..), netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,6 odsto (hrana), intermedijalnih proizvoda za 2,8 odsto (repromaterijal, sirovine), kao i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,6 odsto (kućanski uređaji, elektronički predmeti, namještaj)", naveli su iz Agencije za statistiku.

Na udaru je bila i prerađivačka industrija, koja je za godinu dana imala nešto manji pad u odnosu na ostale grane, a on je iznosio 0,1 odsto. Ipak, ono što popravlja utisak jeste da je u ovoj godini obim ove proizvodnje u porastu za 6,6 odsto.

Međutim, prateći izvještaj, gotovo najveće probleme imalo je rudarstvo, a prije svih vađenje metalnih ruda. Za samo godinu dana proizvodnja u ovoj grani pala je za čak 23,9 odsto, a samo od početka ove godine pa zaključno za 31. julom za 9,1 odsto.

Da je situacija u ovom sektoru teška potvrđuje i Mladen Jelača, direktor kompanije "ArcelorMittal".

"Naša proizvodnja je uvijek u funkciji i mogućnosti stanja tržišta koje ima Željezara Zenica. I u toj situaciji kada pratimo stanje tržišta mi regulišemo proizvodnju", kaže Jelača.

Zbog toga, kako kaže, postoje mjesečne fluktuacije zaposlenih u proizvodnji (odlasci radnika - svojevoljno ili odlukom preduzeća) te da one nisu jasne kao dugoročni trendovi. S tim u vezi,

Jelača potvrđuje da je dio radnika "Mittala" poslat na prinudni odmor, ali to, tvrdi, ne remeti zaposlenost niti plate.

"Jednostavno ne može se vidjeti nikakva perspektiva do kraja godine i morate da izvršite mjesečna usklađivanja. I naravno da je to neminovna stvar ukoliko želite efektivno da radite, kao i da se prilagodite stanju na tržištu. Međutim, ti odlasci radnika neće ugroziti proizvodnju, a oni su došli i u vrijeme kada su radnici na godišnjim odmorima. Nemamo mi nikakvih negativnih implikacija po pitanju  zaposlenosti i plata, niti se oni dovode u pitanje", rekao je Jelača.

On navodi da trendovi pada industrijske proizvodnje u ukupnom obimu nisu iznenađenje.

"Gledajući sve okolnosti na kojima se posluje, onda je ovo sasvim normalna reakcija. Poslovati na tržištu Balkana i Evrope nemoguće je da nemate odraz tih dešavanja, na ovom dijelu gdje radimo. Bojim se da će posljedice za ovakve stvari biti još dramatičnije za zimski period", kazao je Jelača.

Ekonomista Slaviša Raković za "Nezavisne novine" ističe da je očigledno došlo do jednog sezonskog poremećaja u kombinaciji s okolnostima koje se tiče opterećenja u poslovanju, misleći na inflaciju i poremećene lance snabdijevanja.

Ipak, on ne očekuje veće probleme do kraja godine i mišljenja je da će se industrijska proizvodnja oporaviti.

"Ne očekujem dramatične promjene. Mislim da će treći i četvrti kvartal sugerisati oporavak i ne mislim da se dešava nešto dramatično", naglašava Raković i dodaje da je pad od 3,5 odsto mala oscilacija koja je, između ostalog, uslijedila i zbog loše hidroenergetske slike.

"Znate da je ove godine bila ogromna suša, što je uticalo na hidroenergiju. Sve je to varljivo", zaključio je Raković.