Cijene nemilosrdno rastu: Hljeb u Srpskoj poskupio više nego u Evropi
Cijena hljeba u Republici Srpskoj porasla je više u odnosu na daleko razvijenije zemlje, što pokazuje podatak da je taj proizvod u Evropskoj uniji u prosjeku 18 odsto skuplji nego lani, dok domaći potrošači moraju izdvojiti čak 30 odsto više novca za ovu osnovnu životnu namirnicu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema podacima Statističke agencije Evropske unije Evrostat, hljeb je u Evropi skuplji nego ikada, kako kažu, prvenstveno zbog sukoba između Rusije i Ukrajine koji je poremetio globalna tržišta jer su te dvije zemlje glavni izvoznici žitarica.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Njihova analiza pokazuje da je u avgustu ove godine cijena hljeba u EU u prosjeku 18 odsto viša nego u istom mjesecu lani. To je, kako kažu, ogromno povećanje u poređenju sa avgustom 2021. godine, kada je cijena hljeba u prosjeku bila viša za svega tri odsto u odnosu na avgust 2020. godine.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Statistički podaci za avgust ove godine u Srpskoj još nisu dostupni, ali prema onima za mjesec ranije, očigledno je da je poskupljenje na našem tržištu enormno.
Statističari su izračunali da je kilogram bijelog hljeba u Srpskoj u julu ove godine u prosjeku koštao 2,95 maraka, što je za 0,70 KM skuplje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Poređenja radi, stanovnici u RS su za kilogram bijelog hljeba u julu 2021. godine izdvajali u prosjeku 2,25 maraka, što je za svega devet feninga više u odnosu na prosječnu cijenu tog proizvoda u sedmom mjesecu 2020. godine.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo rekao je da je očigledno da je kriza prenesena i na naše tržište koje je veoma malo i usitnjeno.
– Procentualno, cijena hljeba kod nas porasla je za oko 30 odsto, dok je taj rast u EU procentualno dosta manji, što je posljedica nefunkcionisanja našeg tržišta. Evropsko tržište je veliko i konkurencija ne dozvoljava tako lako podizanje cijene hljeba, dok smo mi ovdje isparčani i mali, tako da je kod nas mogućnost da trgovci podignu cijene daleko veća – pojasnio je Đogo.
Poskupljenja su svjesni i pekari, ali dodaju da je pšenica berzanska roba, te da je i prošle sedmice cijena na Novosadskoj berzi otišla gore.
Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, rekao je za Glas Srpske da je teško bilo šta prognozirati jer su i sva ranija predviđanja pala u vodu.
– Zbog korona virusa i sukoba u Ukrajini došlo je do rasta cijena prehrambenih proizvoda, među kojima su poskupjeli i brašno i hljeb. Očekivali smo, s obzirom na dobar ovogodišnji rod pšenice, da će doći do pada cijene brašna, pa onda i hljeba. Čak su i iz Ukrajine krenuli određeni kontingenti hljebnog žita, međutim, do stabilizacije tržišta i pojeftinjenja nije došlo – rekao je Pelemiš.
Zalihe
Radenko Pelemiš ističe da Srpska uvozi oko 70 odsto pšenice za prehrambenu industriju, uglavnom iz regiona.
– Neće biti nestašice pšenice, a onda ni brašna ni hljeba. Svega ima dovoljno – rekao je Pelemiš.
22° 10°
