Vršnjačko nasilje sa ulice preseljeno u digitalni svijet

Vršnjačko nasilje sve rjeđe se dešava na ulici, igralištu i u školi jer je uvredljivo i neprihvatljivo ponašanje među dječacima i djevojčicama mahom preseljeno u digitalni svijet što je, tvrde stručnjaci, mnogo poraznije jer se teže može razotkriti, kontrolisati i spriječiti.

Vršnjačko nasilje sa ulice preseljeno u digitalni svijet
FOTO: Depositphotos

Nasilje, bilo fizičko ili verbalno, oduvijek je prisutno među djecom, ali moderno, tehnološko doba dalo mu je potpuno novu dimenziju, piše Glas Srpske. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Za razliku od udaraca i direktnih uvreda kada žrtva može pobjeći u sigurnu zonu, na internetu agresija dopire do djece bez obzira gdje se nalaze.

Direktor Udruženja “Nova generacija” koje djeci i mladima iz cijele BiH pruža uslugu savjetodavne linije putem “Plavog telefona”, Saša Risojević kaže da su do sredine septembra ove godine zaprimili oko 9.500 poziva i 1.400 javljanja putem onlajn četa, navodeći da je taj broj znatno veći u odnosu na ranije godine.

Prema njegovim riječima, u cijeloj prošloj godini imali su 9.900 poziva, a ako se prijave nastave ovim tempom do kraja decembra očekuju više od 12.000 poziva.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

- Veliki broj njih odnosi se na nasilje s tim da je više od 30 odsto tih prijava vezano za vršnjačko nasilje i to mahom u digitalnom okruženju. Nasilje se ranije dešavalo “licem u lice”, međutim sada se najveći broj prijava odnosi na nasilje koje se desilo u sajber prostoru gdje su djeca veoma nezaštićena - priča Risojević i dodaje da je dodatni problem što znatan broj roditelja ne zna kako da zaštiti svoje dijete na internetu.

Direktorka banjalučke osnovne škole “Georgi Stojkov Rakovski” Ivana Ljubojević navodi da roditelji i nastavnici saznaju za oko svega pet odsto slučajeva od ukupnog broja slučajeva nasilja koja se dese u onlajn svijetu.

- Djeca su se uvijek vrijeđala i bila okrutna jedna prema drugima pogotovo u današnje vrijeme kada su okolnosti drugačije i kada ne znamo šta sve rade na društvenim mrežama. Bez prijave učenika škola ne može saznati za nasilje, ne postoji mehanizam da to kontrolišemo - priča Ljubojevićeva i dodaje da je u njenoj školi bilo prijava u vezi s nasiljem na internetu.

Ona smatra da bi roditelji trebalo da prate aktivnosti svoje djece na internetu bez obzira na sva prava i slobodu najmlađih.

-  Djeci je zaista na internetu svašta na raspolaganju i često se iznenadimo šta su sve sposobni da urade dok mislimo da su idealni. Među njima je uvijek bilo onih koji su loše odgojeni, a internet im je dodatno omogućio da razviju i ispolje te ružne oblike ponašanja - navela je Ljubojevićeva.

Da je nasilja u direktnom kontaktu manje nego ranije naglašava i predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola sa područja Šamca, Modriče, Pelagićeva, Donjih Žabara i Vukosavlja, Zorica Vasiljević.

- Negativna dešavanja u digitalnom svijetu uzimaju sve više maha. To su neke dječije, nazovi, šale, zadirkivanja, a dodatni problem jeste prekomjerna upotreba telefona koji im oduzima najveći dio slobodnog vremena.

Djeca su tu potpuno bez kontrole, ne znaju da žive bez telefona, a roditelji nemaju modele kako da se izbore s tim - naglašava Vasiljevićeva i dodaje da smisao za igru i zabavu kod današnje djece potpuno izostaje.

U instituciji Ombudsmana za djecu RS kažu da je praksa pokazala da subjekti zaštite prepoznaju uglavnom samo slučajeve fizičkog nasilja, dok razni drugi oblici ostaju skriveni i neprijavljeni.

-  Apelujemo na subjekte zaštite, djecu i njihove roditelje koliko je važno prepoznati sve oblike nasilja kao i na važnost blagovremenog preduzimanja mjera podrške, budući da nasilje može ostaviti teške fizičke i psihičke posljedice po dijete - rekli su u toj instituciji.

Mentalno zdravlje

Saša Risojević kaže da djeca i mladi broj “Plavog telefona” najčešće okreću zbog problema sa mentalnim zdravljem.

- Više od 30 odsto ukupnih poziva odnosi se na strah, anksioznost, depresiju, teme koje se tiču samopovređivanja, napada panike, što je donekle i očekivano s obzirom čemu su djeca i mladi sve bili izloženi u prethodnom periodu pandemije virusa korona - rekao je Risojević i dodao da najviše poziva dolazi od osoba uzrasta od 14 do 18 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA