Žene ni u EU ni u BiH još nisu ravnopravne

  • BiH
  • 26. Sep 2022.

Jedan od osnovnih temelja EU je jednakost polova, što se posebno izražava u potrebi da žene imaju jednaka prava kao muškarci, što danas, u brojnim oblastima, nije slučaj, čak ni u samoj EU.

Žene ni u EU ni u BiH još nisu ravnopravne
FOTO: Pixabay

Evropska komisija je 2020. godine pokrenula kampanju "Žene u fokusu" s ciljem skretanja pažnje javnosti da je EU u osnivačkim aktima Rimskog ugovora 1957. godine stavila princip jednake plate za jednak posao, pišu Nezavisne. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Jedna od najvažnijih komponenti u ravnopravnosti polova je ekonomska nezavisnost žena, što još nije realnost. Naime, kako navode u Evropskoj komisiji, u EU su danas žene u prosjeku plaćene 16 odsto manje u odnosu na muškarce, iako se radi o istim radnim mjestima.

"Otežan pristup tržištu rada i obaveze da se brinu o članovima porodice za mnoge od njih su neki od razloga što uglavnom rade manje nego muškarci u sektoru nižih plata, duže odsustvuju s posla i manje ih dobija unapređenja. Međutim, EU je odlučna da žene dobiju jednake prilike kada je zaposlenje u pitanju, kao i da su jednako plaćene", naglašeno je u ovoj kampanji.

Prema njihovim podacima 2017. godine 66,5 odsto žena u dobi između 20 i 64 godine je bilo zaposleno u odnosu na 62,1 odsto 2010. godine. Udio zaposlenih muškaraca 2017. godine je, prema istim podacima, iznosio 78 odsto, dok je 2010. taj broj iznosio 75,1 odsto.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

"I dalje je izazov s kojim se suočavamo u svim zemljama članicama da se osigura da se pravila ispravno primjenjuju", naglašeno je u Evropskoj komisiji, što, prevedeno na običan jezik, znači da se pravila i dalje ne poštuju u potpunosti, a žene i dalje nemaju ista prava kao muškarci.

Zbog jačanja svijesti po pitanju ravnopravnosti polova, međunarodne organizacije u BiH organizuju seminare i treninge, posebno za predstavnike medija. Tako su nedavno Vijeće za štampu i Savjet Evrope, uz pomoć EU, organizovale trening za novinare i novinarke kako bi se više pisalo o ovoj temi i dodatno pomoglo razbijanju predrasuda.

Odsustvo ekonomske nezavisnosti žena je i dalje jedna od glavnih prepreka da ostvare svoja prava. Na primjer, u Evropskoj komisiji ističu da je 2013. godine neravnopravnost polova EU direktno koštala oko 370 milijardi evra.

"Na osnovu projekcije iz 2017. godine, koja obuhvata svih 28 zemalja članica, uspostavljanje jednakosti polova bi moglo otvoriti 10,5 miliona novih radnih mjesta do 2050. i unaprijediti ekonomiju EU između 1,95 i 3,15 biliona evra", navedeno je u ovom dokumentu.

Lana Jajčević, pravna savjetnica Fondacije "Udružene žene", za "Nezavisne novine" kaže da je isključivo zaslugom ženskih nevladinih organizacija 2009. godine usvojen Zakon o ravnopravnosti polova, a odredbe se odnose na obezbjeđivanje jednakih mogućnosti za oba pola u svim sferama javnog i privatnog života.

"BiH je ratifikovala Istanbulsku konvenciju odnosno Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a u lobiranju  za ratifikaciju ove konvencije Fondacija 'Udružene žene' sa drugim ženskim organizacijama iz BiH je dala veliki doprinos", istakla je ona.

Dodala je da Udružene žene aktivno rade na kampanji podršci ženama iz političkih partija da zauzmu što bolja mjesta na kandidatskim listama.

Maja Barišić, istraživačica rodne ravnopravnosti, tvrdi za "Nezavisne novine" da je na tržištu rada u BiH i dalje izražena niska stopa aktivnosti žena u odnosu na muškarce, te da dvije od pet žena u BiH je zaposleno ili traži posao, a tri od pet nisu dio radne snage.

Poseban problem, kako ističe, predstavlja rodno zasnovano nasilje, a prema studiji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) iz 2019. godine 11 odsto žena je doživjelo fizičko ili seksualno nasilje od svojih partnera, a još osam odsto od drugih osoba.

"Istaknuta je i predrasuda u populaciji da žene nisu dobre liderke, da javnu domenu treba prepustiti muškarcima - to također pokazuju MEASURE ankete. Centralna izborna komisija BiH ovjerava kandidatske liste ako ispunjavaju kriterije iz izbornog zakona, uključujući i kvotu od 40 odsto za manje zastupljeni spol - kod primjene u tom smislu nema bitnih problema. No uzevši u obzir predrasude o ženama kao liderkama, kvota nije dovoljna da bi se osigurala podjednaka zastupljenost žena u izabranim i u izvršnim tijelima vlasti", tvrdi ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA