Potrošači na dvostrukoj muci: Cijene rastu, a pakovanja hrane sve manja

Na ovo upozoravaju iz udruženja potrošača, naglasivši da u pakovanju od kilograma još, uglavnom, možemo da nađemo samo so.

– Šećer je u pakovanju od 900 grama, kao i većina drugih prehrambenih artikala koji su ranije težili kilogram. Jogurti, pavlake i slični proizvodi koji su nekada težili 200, prodaju se u pakovanjima od 180 mililitara – objašnjava za Srpskainfo izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić.

Prema njenim riječima, prosječan potrošač jako teško može da uprati ova smanjenja gramaže.

– Razlog je što je ambalaža ostala ista, a ona je ta koja nas privlači da priđemo nekoj polici i izaberemo određeni proizvod. Potrošači uglavnom obraćaju pažnju na rok trajanja nekog prehrambenog artikla i na cijenu koja je, naravno, u ovim teškim vremenima presudna – ističe Marićeva.

Dodaje da samo kod kupovine mesa, te voća i povrća, možemo da odredimo gramažu koju ćemo pazariti.

– Kod ostalih proizvoda riječ je o obmani potrošača. Naime, države propisuju cijene na litre i kilograme, a mi imamo sasvim druge gramaže. Pa, je l’  treba da nosimo digitron u radnju da bismo provjerili da li je to ta cijena u odnosu na litar ili na kilogram?! Živimo u vremenu u kojem je udar na džep građana dvostruk. S jedne strane su poskupljenja, a s druge smanjenja pakovanja hrane – poručuje Marićeva.

Na policama je, naime, sve više pakovanja riže od 800, a šećera od 900 grama, te vrećica tjestenine od 400, umjesto 500 grama, za koliko su kalirale i neki suhomesnati proizvodi, prije svega salame. Tegle kiselih salata i pekmeza teže 680, umjesto nekadašnjih 800 grama. Značajno smanjenje gramaže pretrpjeli su slatkiši i grickalice, tako da su čokolade od 100 grama prava rijetkost, a zamijenile su ih one koje su lakše za 20 odsto. Umjesto 50 grama, čips se prodaje u pakovanjima od 35, pa čak i 27 grama!