BARO DROM – dug put ka jednakosti i zajedništvu
Mjesec avgust u Bijeljini svake godine je vrijeme različitih dešavanja koja promovišu kulturu i tradiciju ovog kraja Bosne i Hercegovine, a po prvi put ove godine, kraj avgusta je obogaćen novim sadržajem koji nas je upoznao sa nasljeđem, običajima i kulturom Roma.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
-Od početka civilizacije ljudi su kao zajednica proslavljali i obilježavali neke za njih bitne dane okupljajući se oko karakterističnih aspekata njihove zajednice, religije i kulture. Iako smo kroz vijekove odmakli od tih i takvih proslava, festivali su zadržali moć da okupljaju mnoštvo i da jačaju duh zajedništva, a to je upravo ono što nam je dao festival romske kulture, tradicije i jezika BARO DROM 2022, kaže Bojana Jovanović, programska direktorica Centra za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja „Otaharin“.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
BARO DROM (prev. DUG PUT) je festival jedinstven na prostorima Zapadnog Balkana jer slavi i promoviše romsku kulturu, tradiciju i jezik. Uči nas o dugom putu koji su Romi prošli i kojim još uvijek putuju ka potpunoj društvenoj uključenosti i prihvatanju.
-Organizovati festival je ponekad prava avantura, pogotovo kada je to pionirski poduhvat. Ali šta bolje može pomoći promociji i očuvanju romske kulture, tradicije i jezika koja je u kontinuiranom riziku da nestane, ako ne zajednički doživljaj bogatstva radosti i tuge koju Romi na svom dugom putu nose, a kojim su oplemenili kulture i umjetnosti svih zemalja u kojima žive dodaje Bojana.
Posjetioci festivala, građanke i građani Bijeljine, vjerovatno nisu ni bili svjesni da se pred njima odvijao ne samo kulturni i umjetnički program, nego i ostvarenje dugogodišnjeg sna na kom su u „Otaharinu“ dugo radili.
-Naš san je bio da BARO DROM bude put koji nas vodi ka jedinstvu i zajedništvu. Putu na kome se susreću Romi i neromi kako bi učili jedni od drugih i učili jedni o drugima. Da budemo zajedno bilo kad i bilo gdje i da budemo ponosni na naše zajedništvo i jedni na druge. Nadamo se da je ovaj festival prvi od mnogih koje ćemo pokloniti Bijeljini, ali i da je korak ka boljem sutra za sve Rome i Romkinje.
Iako su Romi najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini kultura, tradicija i jezik Roma su izloženi stalnom potiskivanju na margine, što vodi ka nestajanju. Ponosni na činjenicu da je romska zajednica u Bijeljini jedna od rijetkih koja je očuvala romski jezik, sve to je pretočeno u brojne aktivnosti koje su usmjerene na promovisanje i očuvanje romske kulture, tradicije i jezika.
-Kroz očuvanje romske kulture, tradicije i jezika borimo se i protiv anticiganizma kao ključnog uzroka isključivanja i marginalizacije Roma koji se ogleda u sveprisutnoj stereotipizaciji, predrasudama i diskriminaciji Roma. Svaki dan naši sugrađani, Romi i Romkinje svih životnih dobi, trpe posljedice anticiganzima koji kroz svoj viševjekovni i transgeneracijski negativan utica ugrožava dobrobit, prava i sigurnost svih članova romske zajednice. Festival BARO DROM je bio naš odlučan udar na te stereotipe i predrasude. Od samog defile u kome su učestvovali članovi romske zajednice, gosti festivala i građani i građanke Bijeljine, a koji je energijom radosti plijenio oko posmatrača, do nastupa svjetski renomiranog umjetnika Dragana Ristića i grupe KAL, čije su note podigle na noge i podstakle sve prisutne da plešu.
Drugi dan festivala je bio posvećen romskom jeziku o kome je govorila prof. dr. Hedina Tahirović Sijerčić i modernoj literaturi o kojoj je govorio mladi pisac iz Niša Meti Kamberi. Kruna festivalskog programa je bio nastup Nataše Tasić Knežević, prvakinje opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Njen nastup je izmamio i poneku suzu posjetilaca, a ona je svojom energijom i glasom vodila posjetioce kroz vijekove u kojima su motivi romske kulture inspirisali čuvene kompozitore kao što su Dvoržak, List i Brams da stvaraju neka od svojih najčuvenijih djela.
-BARO DROM je nesumnjivo iznjedrio novu percepciju Roma i Romkinja kroz živu riječ, note i glas, ali i kroz dvije značajne izložbe koje su bile otvorene za posjetioce - “Znameniti Romi svijeta” u galeriji Centra za kulturu “Semberija” i “Romi narod vatre i slobode” u Muzeju “Semberija“, koja je posvećena upravo životu Roma u Bijeljini. U svojim nastojanjima da festival BARO DROM ugleda svjetlost dana nismo bili sami, podržali su nas mnogi, a posebno smo zahvalni našim prijateljima iz organizacije SLOVO 21 iz Praga kojisu nam nesebično pomogli svojim znanjem i sa nama podijelili svoja iskustva koje su nakupili tokom 25 godina organizovanja KHAMORO, najvećeg svjetskog festivala romske kulture, tradicije i jezika na svijetu.
U „Otaharinu“ kažu da na energiji i duhu zajedništva, koje su akumulirani u dane festivala, žele i dalje da rade i stvaraju nove mogućnosti za bolje razumijevanje između Roma i neroma, kao i da kreiraju zdrave temelje kako bi bogatstvo različitosti dalje oplemenjivalo život našeg grada.
-Nadamo se da je ono što smo iskusili za vrijeme trajanja BARO DROMA, samo prvi od mnogih mjesta sastajanja, zajedničkog učenja i rasta i da će festival biti sa nama još dugi niz godina.
“Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a".
