Kuća Magdalene Živanović spomenik zabranjenoj ljubavi
Ruinirana kuća prve bijeljinske poetese Magdalene Živanović, neostvarene ljubavi najvećeg srpskog liričara Jovana Dučića, trebalo bi da bude pretvorena u svojevrsni spomenik ovoj zabranjenoj ljubavi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Idejno rješenje za uređenje lokacije sa ostacima Magdalenine kuće uradila je Direkcija za izgradnju razvoj grada, uz mogućnost da bude ponuđena i potpuna rekonstrukcija objekta, a Skupština grada Bijeljina donijela je odluku o osnovanosti utvrđivanja opšteg interesa radi sprovođenja postupka eksproprijacije.
Riječ je o ostacima kuće koja je pripadala poznatoj trgovačkoj porodici Živanović u kojoj je Dučić stanovao dok je kao učitelj službovao u Bijeljini i u kojoj se rodila ljubav Magdalene i čuvenog pjesnika.
Ova zabranjena ljubav je svojevrsna urbana legenda koja, poput Romea i Julije, ima i svoj, odnosno Magdalenin balkon, jedini dio kuće koji je decenijama odolijevao vremenu i kada su se krov i zidovi urušili i sve obraslo u korov. Idejno rješenje predviđa i uređenje čuvenog balkona, potvrđeno je Srni u Direkciji.
Nakon što je Dučić otišao iz Bijeljine, Magdalena i on više se nikada nisu vidjeli. Ona je ostala neudata i dočekala je duboku starost u porodičnoj kući, a umrla je 13 godina nakon Dučića. Po njenoj želji, na spomenik je uklesano: "Sama pjesnik i pjesnika Jove Dučića prvo nadahnuće".
Prema tehničkom opisu iz idejnog projekta, na lokaciji Magdalenine kuće sada su ruinirani i dotrajali ostaci objekta čija je renoviranje i rekonstrukcija otežana nemarom i požarom koji je kompletno uništio sprat sa konstrukcijom krova, a o nekadašnjem izgledu kuće svjedoči samo nekoliko fotografija.
U projektu se navodi da sam objekat nema arhitektonski značaj, ali predstavlja spomenik zabranjenoj ljubavi između Magdalene i pisca i diplomate Jovana Dučića.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Uređenje predviđa zelenu površinu koja će se sastojati od platoa sa centralnom rondelom i spomenikom, uz dvije bočne rondele, te imitacijom fasade kuće u dnu parcele, kao uspomene na sjaj starog objekta koji se tu nalazio.
Na fasadi bi trebalo da budu postavljene sajle po kojima bi rasla loza.
Na zelenim površinama predviđena je sadnja šest stabala, lavande, šimšira i ukrasne trave "pijetlovo pero", a dizajn podsjeća na engleski stil vrta.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
