Šta su "prljave bombe" na koje upozoravaju i Moskva i Kijev

Rusija traži pomoć od generalnog sekretara UN-a. Pozivaju ga da spreči Ukrajinu da izvede provokaciju. Tvrde da je plan Kijeva da upotrebi "prljavu bombu", a da za to optuži Rusiju. NATO sve demantuje.

"Prljava bomba" nikada do sada nije upotrebljena, pa su sva saznanja samo na nivou teorije. A teorija kaže - nije atomsko oružje. Ipak, u zavisnosti od snage eksplozije i stepena radioaktivnosti, prilično velika područja mogla bi da postanu opasna po život, upozoravaju stručnjaci.

"Ideja je vrlo jednostavna, da se koristi klasična eksplozivna naprava unutar koje se umesto nekog drugog štetnog punjenja ubaci radioaktivni materijal, što ima za efekat da prilikom eksplozije na veliku zapreminu bude razbacan taj radioaktivni materijal", objašnjava fizičar i novinar Slobodan Bubnjević, autor portala "Nauka kroz priče".

Kako kaže, ne vidi se jasno kakvu svrhu u ratnim dejstvima ima naprava koja koristi klasično konvencionalno eksplozivno punjenje i nanosi štetu ljudima i tehnici, kao bilo koje drugo oružje, a pritom je zatrovana radioaktivnim materijalom i dovodi do trajnih posljedica na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Ukrajina, Sjedinjene Države, Britanija i Francuska odbacile su tvrdnje Moskve da bi Kijev aktivirao takvu radioaktivnu napravu u Ukrajini i za to okrivio Rusiju. Moskva je spremna i da pruži detaljna objašnjenja o pripremama Ukrajine.

"Ovaj pristup je daleko od ozbiljnog. To je pristup koji je neprihvatljiv s obzirom na ozbiljnost opasnosti o kojoj govorimo. Ostavljamo to na savjesti telefonskih sagovornika i onih koji su davali izjave. I još jednom naglašavamo veliku opasnost koja leži u sprovođenju samih planova koje Ukrajinci imaju, a vezanih za 'prljavu bombu'", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

U međuvremenu, u Ukrajinu su stigli stručnjaci iz međunarodne atomske agencije, koji na dvije lokacije proveravaju ruske navode.

"Informacija o tzv. 'prljavoj bombi' se pojavila neposredno pred početak ruske operacije u Ukrajini, ona je između ostalog bila i jedan od povoda koji je pomenut za započinjanje ovih operacija. Nešto kasnije su nekakvi drugi povodi upotrebljavani", kaže profesor Filozofskog fakulteta, istoričar Aleksandar Životić za RTS.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je zadržala nuklearno naoružanje, ali ga se ubrzo jednim međunarodnim sporazumom odrekla.

"Neposredno pred početak ovog sukoba jedan od ukrajinskih ministara je govorio o tome da je velika greška što se Ukrajina odrekla svog nuklearnog potencijala i da ona može pristupiti njegovom ponovnom izgrađivanju", dodaje Životić.

O "prljavim bombama" u javnosti se govorilo i ranije. Međutim, prvenstveno su bile tretirane kao teroristička pretnja. Policije u Gruziji i Hongongu su 2003. godine u kratkom razmaku zaplijenile dvije ilegalne pošiljke radioaktivnih supstanci koje su mogle da se koriste za pravljenje "prljave" auto-bombe.