Muzej Semberije: Neophodna pomoć za realizaciju projekta arhivsko-dokumentacione zbirke
Za pripremu projekta formiranja arhivsko-dokumentacione zbirke o događajima na području Semberije i Majevice od 1992. do 1995. godine, što bi omogućilo pisanje monografije o tome, neophodno je da Gradska uprava Bijeljina rebalansom budžeta obezbijedi inicijalna sredstva, rečeno je danas na konferenciji za novinare u Muzeju Semberije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Riječ je o arhivsko-dokumentacionoj zbirci o uzrocima raspada SFRJ koji su doveli do ratnih sukoba u BiH i svega što se u to vrijeme dešavalo na prostoru Semberije i Majevice.
Direktor Muzeja Semberije Momčilo Koprivica rekao je da je ova inicijativa potekla od članova Predsjedništva i Sekretarijata za narodnu odbranu opštine Bijeljina iz 1992. godine.
"Inicijativa je pokrenuta mnogo ranije, ali je na sastanka 1. aprila ove godine u Gradskoj upravi dogovorena njena realizacija i doneseni su određeni zaključci - da se formira arhivski centar koji bi prikupljao dokumente, fotografije i informacije koje se odnose na period od 1992. do 1995. godine, na raspad SFRJ i ratna dešavanja u BiH, sa akcentom na područje Bijeljine", objasnio je Koprivica.
On je dodao da su se u dogovoru sa nekadašnjim predsjednikom opštine Bijeljina Cvijetinom Simićem saglasili da to bude arhivska muzejska zbirka koja će okupiti sve ono što je značajno za taj period.
"Zbirka bi obuhvatila period od raspada SFRJ i ratnih dešavanja u Semberiji i Bijeljini, a to bi bio značajan doprinos kulturi sjećanja. Nadam se da će Gradska uprava i sve relevantne institucije dati podršku Muzeju kako bismo kvalitetno uradili zbirku iz koje bismo napravili monografiju koja će govoriti o tim događajima", rekao je Koprivica i dodao da su rebalansom budžeta tražili inicijalna sredstva za početak projekta.
Cvijetin Simić je istakao da već dugi niz godina pokušavaju da realizuju ovaj projekat, ali da nadležni nisu imali sluha za to.
"Žalosno je da i nakon 30 godina Bijeljina nema arhiv, a u Gradskoj upravi nema čak ni originalnih odluka iz tog perioda. Mislim da ćemo najviše dokumenata morati tražiti iz Haškog tribunala. Moram naglasiti da Bijeljina nema nikakvog razloga da se stidi ili da starhuje od dokumenata i aktivnosti iz tog perioda. Dosadašnje lokalne uprave nisu imale razumijevanja, ali od aktuelne Gradske urave i Skupštine grada imamo nagovještaje da će nam rebalansom budžeta obezbijediti sredstva, na čemu smo unaprijed zahvalni", rekao je Simić.
Podršku inicijativi za realizaciju projekta dao je i predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Radan Ostojić.
"Arhivska građa iz tog peroda treba da se prikupi, objedini i čuva, jer to je period Odbrambeno-otadžbinskog rata. Ova građa će doprinijeti istini i spriječiti spekulacije", naglasio je Ostojić.
On je dodao da projekat ima podršku BORS-a i gradske Boračke organizacije, te izrazio očekivanje da podrška neće izostati ni od Gradske uprave Bijeljina i republičkih insitucija.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA











