Stanovnici BiH srećniji od Crnogoraca, Rusa i Kineza

Srbija se našla na 43. mjestu, a Hrvatska na 47, dok su Crna Gora, Rusija, Albanija, Kina... iza BiH.

Naučnici vjeruju da postoje načini da svako od nas bude srećan, ali postavlja se pitanje: da li je za to potrebno preseljenje u drugu zemlju?

Ovaj izvještaj rangira više od 150 zemalja na temelju nekoliko faktora kao što su: realni BDP po glavi stanovnika, društvena podrška, zdrav životni vijek, sloboda donošenja odluka u životu, velikodušnost i percepcija korupcije. Najveći porast sreće zabilježen je u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji. Afganistan je rangiran kao najnesrećnija nacija, a slijede ga Libanon, Zimbabve, Ruanda i Bocvana.

Kategorija osjećaja zadovoljstva sada je postala ključno mjerilo za praćenje uspješnosti zemalja i korporativnih mreža. Izvještaj stoga ima za cilj identifikovati ključne odrednice blagostanja za koje se očekuje da će pomoći zemljama u izradi politika usmjerenih na postizanje srećnijih društava.

Iskustva nekoliko zemalja potvrđuju da zemlje s višim BDP-om i većim dohotkom po stanovniku nisu nužno najsrećnije zemlje te da postoji veza između stanja sreće i vladavine prava.

Pandemija kovida-19 pokazala je ključnu važnost povjerenja za ljudsko blagostanje. Broj smrtnih slučajeva od kovida-19 tokom 2020. i 2021. bio je znatno manji u onim zemljama s većim povjerenjem u javne institucije i gdje je nejednakost niža.

Kada organizacije, akademici ili vlade pokušavaju definisati napredak stvaranjem novog skupa pokazatelja, oni sve više uključuju mjerilo sreće, odnosno zadovoljstva. To odražava snažan javni apetit za ovu koncepciju napretka i sve veću dostupnost podataka o sreći.

Stoga nauka o sreći može mnogo ponuditi vladama u osmišljavanju boljih politika. Ali nikada im ne može reći kako se nositi s nejednakošću ili pitanjima dugoročne održivosti, prenosi N1.