Naime, kako smo juče pisali, Vlada Njemačke je prije tri dana objavila govor Olafa Šolca, njemačkog kancelara, koji je održao u Pragu prije nekoliko mjeseci, a u saopštenju je izdvojen dio Šolcovog izlaganja da bi prije proširenja EU trebalo ukinuti sistem jednoglasnog donošenja odluka u spoljnoj politici EU i zamijeniti ga kvalifikovanom većinom. To bi, u praksi, značilo da manje zemlje poput Mađarske više ne bi mogle blokirati odluke EU u spoljnoj politici. Šolc je argumentovao da bi sprovođenje spoljne politike EU moglo biti gotovo nemoguće ako u sastav EU uđu sve zemlje zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija i Gruzija, a sistem jednoglasnog donošenja odluka ostane na snazi. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Jedno od mogućih tumačenja moglo bi biti da je Njemačka sada objavila saopštenje iz Šolcovog govora s namjerom da uoči današnjeg samita EU i Ukrajine pošalje poruku da bi Berlin prije proširenja, koje on podržava, trebalo da reformiše način donošenja odluka unutar same EU.

Iako proširenje neće biti direktna tema razgovora evropskih zvaničnika s Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine, samit EU i Ukrajine u Kijevu će biti posvećen i evropskoj budućnosti Ukrajine. S obzirom na to da su i zemlje zapadnog Balkana i Ukrajine u istom procesu proširenja, ako njemački stav bude jasnije artikulisan narednih mjeseci, to će značiti značajno usporavanje procesa proširenja i čekanje na odluku unutar EU o tome kako će se ubuduće glasati o pitanjima spoljne politike.

Adnan Ćerimagić, analitičar iz Inicijative za evropsku stabilnost, za "Nezavisne" kaže da se Olaf Šolc, njemački kancelar, približio ranijem stavu Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o tome da se proširenje želi, ali tek kada se EU reformiše.

"S jedne strane, obje zemlje se zalažu za EU u kojoj će biti zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija, a možda i Gruzija. Međutim, da bi do takve EU došlo, ova sadašnja mora da se reformiše. Koliko god, a jeste, značajno da su Francuska i Njemačka postigle zajedničku poziciju, još je suviše rano kazati da li će EU i zemlje koje žele da budu njen dio izvesti na zelenu granu. Zašto? Da bi politika proširenja imala uticaj i vjerodostojnost potreban je proces i okvir koji je realan, ostvariv i koji ovisi od toga da li se zemlje koje žele ući u EU i reformišu. Trenutno to nije slučaj jer proces ovisi od dogovora zemalja članica o unutrašnjoj reformi EU", rekao je Ćerimagić.

Pariz i Berlin, kako on smatra, imaju pomalo nerealna očekivanja da svi na Balkanu i u Ukrajini mogu povjerovati da će se reforme u EU dogovoriti, te da iz tog razloga nema potrebe sada vršiti pritisak na EU da se perspektiva konkretizuje kroz okvirni datum za članstvo u EU, kao i da to može motivisati Srbiju i Kosovo da postignu dogovor.

"To sve ostavlja veliki prostor za skepticizam da su Berlin i Pariz spremni uraditi više od onoga što se njima čini mogućim i uraditi što je potrebno, ali i strah da će velika očekivanja u Ukrajini, Moldaviji i Gruziji završiti onako kako su na zapadnom Balkanu: s ogromnim razočarenjem", rekao je on.

Faris Kočan, analitičar i ekspert za evropske integracije iz Ljubljane, kaže za "Nezavisne" da pitanje ukidanja jednoglasnog donošenja odluka u EU nije novo, ali da nikad do sada nije moglo biti riješeno.

"Možda je sad bolja prilika jer rat u Ukrajini na neki način ujedinjuje zemlje članice EU i kroz taj ugao onda mogu lakše da argumentiraju zašto bi bilo potrebno ići u kvalifikovanu većinu, koja je sasvim legitimna i upotrebljava se bukvalno u većini procesa donošenja odluka na razini EU", smatra on.

Međutim, kako on ističe, ne bi se smjelo desiti da proširenje čeka dogovor oko načina donošenja odluka u EU, već da bi ta dva procesa trebalo da idu paralelno.

"EU je sad s davanjem kandidatura i otvaranjem pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom prebacila lopticu na zemlje zapadnog Balkana, i u tom smislu se opet legitimno može baviti sama sobom. Mislim da se tako mogu interpretirati stavovi Šolca", smatra on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.