Ljudi umiru od posla: Zabilježen najveći zamor zaposlenih širom svijeta

Ekonomska nesigurnost, strah od otkaza i strožija politika povratka na posao, odnosno sa rada od kuće u kancelarije, veoma uznemirujuće djeluju na službeničku odnosno kancelarijsku radnu snagu širom planete.

Više od 40 odsto zaposlenih sa kancelarijskim poslom osjeća se pregorjelo od posla, što je više i od brojki koje su zabilježene tokom pandemije korona virusa, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje Fjučur foruma, istraživačkog konzorcijuma koji je podržan od Sejls fors ink.

Ova bol, jer burn-aut je u mnogim razvijenim zemljama priznat kao dijagnostifikovan zdravstveni poremećaj za koji se dobija dugo bolovanje, je naročito akutan van SAD a posebno značajno pogađa žene i mlađe zaposlene.

Globalni trend je pojačan i nekim lokalnim. U Velikoj Britaniji, štrajkovi zbog tek simboličnih povećanja plata u javnom sektoru su obogaljili ekonomiju. Japanska vlada je javno zamolila firme da pomognu radnicima da se izbore sa najvećom inflacijom od 1981. godine.

Građani u Francuskoj su izašli na ulice da protestuju zbog namjera vlasti da rade za penziju do svoje 64 umesto 62 godine života.

U SAD, broj otkaza se gomila u desetinama hiljada a politika povratka na posao se preokreće sa preporučenog na obaveznog. Ali i pored toga , radnici tamo djeluju malo više srećno nego njihove kolege iz svijeta. Samo 41 odsto anketiranih u SAD kazalo je prošle godine da se osjeća pregorjelo, što je jedan procentni poen manje nego što je globalni prosjek i mali napredak od ankete početkom 2022. godine.

Istraživanje Fjučer foruma, koje se obavlja kvartalno u SAD, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj, pokazalo je da se u ovoj postpandemijskoj eri radnici koji imaju više slobode da biraju gdje će i kada raditi, bolje osjećaju, produktivniji su i manja je šansa da će dati otkaz.

U posljednjoj anketi, rađenoj krajem prošle godine, više od polovine onih koji su rekli da su nezadovoljni stepenom fleksibilnosti na poslu, rekli su i da se osjećaju pregorjelo. Za zaposlene sa fiksnim radnim vremenom postoji dva puta veća šansa da kažu da će definitivno da potraže nov posao u narednoj ovoj godini.

– Sav benefit fleksibilnog rada dolazi do toga kako radnicima dajete vrijeme u kome se oni fokusiraju na ono što rade, prije nego što kao poslodavac razbijate glavu time koliko dana u nedjelji su u kancelariji. Fleksibilnost doprinosi i boljoj poslovnoj kulturi jedne kompanije i kada god to objasnim menadžerima oni se zapane – kaže Brajan Eliot, menadžer koji nadgleda istraživanja Fjučer foruma, prenio je Blic.

Šta sve smeta

Nije samo obavezno pojavljivanje na poslu ono što ide na živce zaposlenima. Kompanije sa toliko mnogo tehnologije zatrpavaju svoje zaposlene , da im je toga preko glave. Veliki poslodavci sada koriste u prosjeku 211 različitih aplikacija, što je porast od prošlogodišnjih 195, pokazuje nezavisno istraživanje Okta Ink, klaud softverske kompanije koja prati korištenje poslovnih aplikacija.

Nedavna studija, istaknuta u Harvard biznis rivju, 20 timova u tri velike biznis grupacije, pronašla je da radnici „skaču“ s jedne na drugu aplikaciju ili neki vebsajt, 1.200 puta dnevno svakog dana.

To daje i trošak prilagođavanja, koji se ne mjeri samo vremenom, već i manjom produktivnošću i uticajem na duševni mir.

Nauka objašnjava da kada korisnik pređe brzo sa jedne aplikacije na drugu, pa na treću… to nije samo akt fizičkog prelaska pritiskom tastera, već zahtijeva i vrijeme prilagođavanja aplikaciji, semantičkom kontekstu, svrsi… i sve to donosi svoj teret čak iako se samo gleda.