Reciklaža im problem: Zašto tegle nisu povratna ambalaža

Kada je u pitanju zakonsko rješenje, u Ministarstvu za ekologiju Republike Srpske za Srpskainfo kažu da je data mogućnost obvezniku sistema da sam izabere da li će ambalaža koju stavlja u promet biti povratna ili ne. Ako ambalaža nije povratna, plaća naknadu jer je, po načelu zakona, zagađivač.

Zbog čega su samo pivske flaše od pola litra povratna ambalaža? Proizvođači pića i hrane tvrde da neke proizvode i ne bi mogli ponovo da pakuju u korištenu ambalažu zbog propisanih zdravstveno-bezbjednosnih standarda, drugi da je to izuzetno teško i skupo organizovati, a pojedini kažu da ne mogu to da rade jer većinu proizvoda izvoze.

Ladislav Vasilišin, profesor na Tehnološkom fakultetu  Univerziteta Banjaluka, na Katedri za prehrambene tehnologije i industrijske biotehnologije, za Srpskainfo kaže da je najveći problem sigurnost.

– Povratna ambalaža zahtijeva posebne mjere i proizvođači bježe od toga. Osamdesetih godina, sjećam se, u bivšoj državi, u pivu je nađen čep, čak i gušter – kaže Vasilišin.

Sva staklena ambalaža, izuzev većih pivskih boca, kod nas, kako kaže, završi na deponijama jer nemamo ni otkupa ni recikliranja staklenog otpada.

– Kod nas nema reciklaže. Tu je problem prikupljanja jer za to treba puno ruku. Prikupljanje reciklažnog otpada je na mnogo niskom nivou – navodi Vasilišin.

Po posljednjim dostupnim podacima, na račun Fonda za zaštitu životne sredine RS je u 2021. godini uplaćeno 425.576 KM na ime naknade za zagađivanje životne sredine ambalažnim otpadom.

RJEŠENJA FONDA

Po osnovu podnesenih godišnjih izvještaja proizvođača, uvoznika, pakera/punioca i isporučioca za 2021, Fond za zaštitu životne sredine izdao je ukupno 156 rješenja obveznicima, kojima su utvrđene obaveze plaćanja naknade za opterećivanje životne sredine ambalažnim otpadom, i operateru, kojima su utvrđene obaveze plaćanje naknade za opterećivanje životne sredine ambalažnim otpadom za 2021. godinu, podaci su Fonda.