Novo rukovodstvo Agencije za lijekove BiH čekaju stari problemi
Manjak zaposlenih stručnih kadrova i loš materijalni status radnika problemi su koji godinama "guše" Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH, a na njima će, kako kažu iz sindikata ove ustanove, morati da radi novo rukovodstvo ove ustanove, čiji je postupak izbora još u toku.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Takođe, sindikat smatra da bi nova uprava trebalo da insistira i na promjeni statusa Agencije, koji bi značio da ona ubuduće funkcioniše kao samostalno regulatorno tijelo, a ne da politika upravlja njome, kao što je to sada slučaj.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ramo Rustemović, predsjednik Sindikata Agencije, kaže za "Nezavisne novine" da svi sektori unutar ove ustanove imaju nedostatak radnika, a da nadležni godinama unazad ne obraćaju pažnju na njihova upozorenja o tome da je neophodno izmijeniti Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Mi imamo stalni problem sa prijemom stručnih ljudi, ljekara, farmaceutskih tehničara, analitičara... Pravilnik je donesen davno, a nikada nije doživio svoju izmjenu. Zašto nije, ja ne mogu dati odgovor. Mi smo se zaustavili na 103 radnika. Neko je u Vijeću ministara BiH odlučio da nam trebaju 103 čovjeka i tako je ostalo do danas. Trenutna sistematizacija ne može pratiti sve nadležnosti Agencije koje se u ovom trenutku iziskuju", pojašnjava Rustemović.
On tvrdi da su problemi sa nedostatkom radnika posebno izraženi u prethodne dvije godine, jer su mnoga radna mjesta ostala upražnjena zbog odlaska ljudi u penziju, lošeg materijalnog statusa, pa čak i smrti.
"Nekad se po automatizmu popunjavalo radno mjesto, a mi to nismo uradili. Ipak, zadnjih dana se desilo da imamo popunjavanje tih pozicija, konkursi su raspisani. Da li se sada nekom žuri ili ne, ja ne znam, ali znam da je i dalje u određenim sektorima Agencije neophodno zapošljavanje. Ali, činjenica je da u ovom trenutku u radnom odnosu nemamo taj predviđeni broj od 103 radnika", navodi Rustemović.
Od novog rukovodstva Agencije predstavnici radnika očekuju da rade i na promjeni statusa ustanove, a za takvo nešto, tvrde, postoje valjani razlozi.
"Agencija za lijekove BiH pravi novac. Godišnje zarađuje oko 15 miliona KM. Zato smatram da bi morala da ima drugačiji tretman, jer ovdje rade ljudi koji kontrolišu vakcine, lijekove itd. Agencije u okruženju su Regulatorno tijelo, i ova agencija je to po svojoj formi, ali nikada nije zaživjela kao takvo tijelo, što bi značilo da samostalno odlučuje o svom budžetu, jer zarađuje novac i logično je da sama planira prijem ljudi, edukacije, opremu i slično. Ovo je agencija pacijenata, a ne nikoga od nas. A najmanje treba da bude agencija politike, ona treba da doživi svoju samostalnost", ističe Rustemović.
Da je Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH neophodna nezavisnost u radu, prvenstveno po pitanju uplitanja politike, saglasan je i Aleksandar Zolak, još aktuelni direktor ove ustanove.
"Sav normalan svijet uređen je na taj način. Jer, u svim 'normalnim' zemljama su ove agencije nezavisne. Naravno da politika uvijek mora da ima nadzor nad radom, ali ovo što je Agencija zbog politike prinuđena da na neki način trpi, dovelo je do toga da Agencije ima više na papiru nego što je ima na terenu", kaže Zolak za "Nezavisne novine", potvrđujući da imaju problem sa manjkom zaposlenih.
"Agencija čak ima manji broj ljudi nego prije 13-14 godina kada je osnovana, dok se u međuvremenu posao udvostručio. Rijetke su situacije u kojima se sve politike koje vrše vlast na nivou BiH mogu dogovoriti oko osnovnih stvari. Sve su to razlozi zbog čega Agencija jedino može da funkcioniše kao nezavisna, i da radi sve one nadležnosti koje joj je država povjerila", naglašava Zolak.
"Kada postoji volja, to se može riješiti praktično u par mjeseci. Ali za volju ne mogu pomoći, jer sve što je izgledno u BiH na kraju ne bude", zaključio je Zolak.
