Bijeljina može biti centar mladih, kulture i sporta, ali uz planove i sistemsku podršku

Direktorka Narodne biblioteke „Filip Višnjić“ Željana Arsenović istakla je da je u ovoj godini u budžetu grada Bijeljina za pet ustanova kulture planirano oko 2,8 miliona KM, od čega se najveći dio koristi za plate, te da sredstva za investicije i programski razvoj praktično ne postoje.

- Javnost i ljudi koji vode grad moraju da znaju da se od kulture ne zarađuje. Ona služi za intelektualno uzdizanje, obrazovanje, ali kroz nju čuvamo i našu tradiciju i jezik. Biblioteka „Filip Višnjić“ izabrana je za najbolju u Republici Srpskoj, ali nismo udostojeni ni prijema u Gradskoj upravi. Evo danas se nalazimo u Centru za kulturu, čije prostorije koriste čak tri institucije iz ove oblasti, jer dugoročni plan za izgradnju posebnih objekata ne postoji – navela je Arsenovićeva.

Član Savjeta za sport Skupštine grada Goran Janjić rekao je da sinoćnja vijest o osvajanju Kupa BiH od strane Odbojkaškog kluba „Radnik“ pokazuje da Bijeljina jeste grad sporta, ali da je taj potencijal malo iskorišten.

- Ne postoji sistem finansiranja koji treba da bude podstrek za postizanje dobrih rezultata. Nažalost, uspjesi klubova u Bijeljini počivaju na entuzijazmu pojedinih sportskih radnika, ali taj entuzijazam ne biva prepoznat i nagrađen od Gradske uprave. Pravilnik o raspodjeli sredstava za sport pokazao je manjkavosti u praksi i na njemu treba raditi, jer moramo spriječiti da jedan čovjek može samostalno da odlučuje o raspodjeli sredstava, nasuprot stručnoj sportskoj javnosti. Skupština je uspjela da poveća budžetska sredstva za sport sa 900.000 KM na 1,4 miliona KM, ali smatramo da ona treba da iznose 2,5 miliona KM – kaže Janjić.

Direktor Gradskog pozorišta „Semberija“ Ivan Petrović naglasio je da kulturni život mladih može biti poboljšan tako što će omladini biti pruženi sadržaji koje oni žele da vide.

- Zato je važno izvršiti anketiranje, osluškivati njihove potrebe i zatim raditi na stvaranju takve klime koja će iz godine u godinu privlačiti veći broj mladih. Mi kao pozorište imamo cilj da umjesto odrednice „gradsko“ dobijemo naziv „narodno pozorište“, čime bismo bili finansirani sa nivoa Republike Srpske, a samim tim bismo mogli da zaposlimo i više stručnih ljudi i da priređujemo zahtjevnije scenske komade. Kao što se Pozorište bori za svoj status i novu publiku, tako i mladima treba omogućiti da se bore za njihove ciljeve, a prvi korak je da bude osnovan Omladinski centar iz kojeg će se dalje sve razvijati – predložio je Petrović.

Dugogodišnji sportski radnik Vladimir Vulović kao probleme u Bijeljini naveo je mali broj igrališta za djecu, terena za rekreativce i nepostojanje gradske sportske dvorane za poluprofesionalni i profesionalni sport.

- Najveći problem je što se sve radi neplanski. U Gradskoj upravi postoje sredstva, postoje projekti, ali niko nije pitao sportiste gdje ta nova dvorana treba da se nalazi i kako treba da izgleda. Nema kratkoročnih ili dugoročnih planova i strategija. Bijeljina može da bude sportski centar regije, ali prvo treba da uspostavimo sistem – zaključio je Vulović.

Panel „Bijeljina - grad mladih, sporta i kulture“ drugi je po redu panel koji u Galeriji Centra za kulturu „Semberija“ organizuje Narodna koalicija „Pokrenimo Bijeljinu“.

Cilj današnjeg panela bio je razgovor radnika iz oblasti kulture i sporta sa mladima, kako bi zajedno donijeli zaključke o koracima koji će Bijeljinu u budućnosti pozicionirati kao kulturni i sportski centar sjeveroistoka Republike Srpske.