Krajem prošle godine u BiH nije vraćan skoro svaki deseti kredit, pa su se zbog toga na velikim mukama našli mnogi žiranti - uzalud su protestvovali, žalili se na najviše adrese, prijetili samoubistvom... Nedavno je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila da je u procesu privatizacije, stečaja i likvidacije poduzeća u RS-u dosad bez posla ostalo gotovo 50 hiljada radnika. Ako se tome dodaju i radnici koje još vode u radnom odnosu, ali mjesecima ili godinama ne primaju platu, a uz to imaju i neki kredit, i laiku je jasno da ti nesretni ljudi žive na rubu egzistencije. U Federaciji BiH je, čini se, stanje još gore. Ali žalbe, pa čak i samoubojstva ništa nisu promijenili. Krajem prošle godine žiranti su u BiH vraćali čak 4849 tuđih kredita. U poređenju sa 2009. godinom, broj prevarenih žiranata povećao se za hiljadu. Vraćanje tuđih kredita zavila je u crno i mnoge porodice u BiH. Sjetimo se samo slučajeva iz Prijedora koji su se tragično završili. Mnoga istraživanja koja su do sada provedena pokazuju da je najveći broj prevarenih žiranata vraćao tuđe kredite podignute u mikrokreditnim organizacijama, koje, očigledno, i nisu baš mnogo brinule o financijskoj solventnosti svojih dužnika, piše Večernji list. Bilo im je jedino važno zaštititi svoj kapital i svejedno im je tko će vratiti dug - dužnik ili žirant. Ni banke nisu, čini se, birale sredstva da naplate svoje loše kreditne plasmane. Krajem prošle godine u RS-u su aktivirane 224 hipoteke, jer su nenaplaćena kreditna potraživanja premašila iznos od 39,8 milijona maraka. Od tog duga, čak 37,1 milijon maraka odnosi se na preduzeća i druge pravne osobe, tako da su u sektoru privrede, banke prošle godine u Republici Srpskoj aktivirale 171 hipoteku. Do kraja prošle godine banke u Republici Srpskoj nisu mogle od građana naplatiti nešto više od 2,7 milijuna maraka, pa su bile primorane aktivirati 53 hipoteke. Međutim, bankare, čini se, više od toga brine činjenica da je vrijednost aktiviranih hipoteka iz godine u godinu sve veća. Ilustriraju to i podatkom da prošle godine nisu mogli naplatiti čak deset milijona maraka dospjelih kredita više nego u 2009. godini. Osim toga, gotovo svakodnevno povećava se i broj zahtjeva za reprogram dospjelih kreditnih obveza. Tako su prošle godine banke u Republici Srpskoj imale više od 1100 zahtjeva u kojim su dužnici tražili odgađanje roka za vraćanje kredita. Prema podacima iz banaka, odobreno je 560 zahtjeva, tako da bankari vjeruju da će nešto kasnije moći naplatiti taj reprogramirani dug, koji je dostigao iznos od gotovo 200 milijona maraka. Inače, ekonomisti u BiH već odavno upozoravaju na preveliku zaduženost. Neki su čak izračunali da je zaduženost BiH po zaposlenom stanovniku gotovo 5500 evra, što je, s obzirom na niske plate i veliku stopu nezaposlenosti, alarmantno. Prema nekim podacima, kreditna zaduženost BiH dostigla je već 15 milijardi maraka. Od tog iznosa, banke u RS-u su do kraja prošle godine potrošile manje od jedne trećine. Za kredite privrede i stanovništvu izdvojile su nepune četiri milijarde maraka. Ipak, i taj iznos veći je za sedam posto u odnosu na 2009. godinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.