Ovo su, između ostalih, najčešći oblici kršenja ljudskih prava i sloboda u BiH, a koje je u svom redovnom izvještaju za 2022. godinu objavio Stejt department, koji je, pored BiH, obuhvatio još 197 država svijeta. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Ništa od navedenog, kažu sagovornici "Nezavisnih novina", nije iznenađenje, jer su demokratija i ljudska prava u BiH odavno ugroženi, a prema njihovim riječima, u lošoj slici građani igraju ključnu ulogu, jer nisu spremni da kažu "ne" onima koji su napravili loš socijalni i društveni sistem.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, ističe da se stanje ljudskih prava pogoršava na globalnom nivou.

Situacija u BiH, navodi, nije nimalo dobra, a demokratija i ljudska prava trpe udarce sa više strana, od korupcije pa do lošeg funkcionisanja institucija.

"Ljudska prava su u stvari odnos čovjeka/građanina i institucija jedne države. A znamo kako one funkcionišu u BiH. Tu mislim na pravosuđe, policiju, tužilaštvo, ali i na one političke, jednostavno se ljudskim pravima bave sporadično, tek u sklopu nekih političkih interesa", upozorava Todorović, koji, ostajući pri odnosu institucije i građani, poručuje i da ljudska prava podrazumijevaju obaveze države da građanima omogući bolji i normalan život.

"Pa kako će živjeti četvoročlana porodica sa 800 KM, ako je potrošačka korpa 2.400 KM. Gdje je socijalna podrška, gdje su socijalni programi za ugrožene i siromašne. Pa i to je ljudsko pravo", naglašava Todorović.

Kako navodi, kriminal i korupcija najviše utiču na ljudska prava u BiH.

"Vlast u BiH na mnogim nivoima pljačka građane i time ugrožava njihova građanska i ljudska prava. Korumpirani i nesposobni političari su najveći problem Republike Srpske i BiH. A da ne govorim o nečemu što je očigledno, a to je želja da se smanje medijske slobode, da se svi oni koji kritikuju vlast ućutkaju na bilo koji način, zbog čega sada i hoće da donesu zakone koji su  direktno suprotni Međunarodnoj konvenciji o ljudskim pravima. Pa o čemu mi pričamo", kaže Todorović.

Na pitanje zašto onda građani u BiH ćute, ako sve ovo znaju, on kaže:

"Za razliku od Francuske, Grčke i drugih zemalja koje su poprimile demokratsku tradiciju, gdje građani žele da iskažu svoj stav i ne boje se, BiH je kao prostor ex-Jugoslavije poprimila tu staru tradiciju. Ja bih to objasnio kroz rečenicu koju su Ivo Andrić i Meša Selimović više puta objasnili, a ona kaže: 'U ćutanju je sigurnost'. Dakle, većina naših građana, bez obzira na to koliko bili pljačkani, siromašni, nezadovoljni, frustrirani, prije će se odlučiti da ode odavde, nego da kaže 'ne' i da pokuša nešto da promijeni. To je kukavičko ćutanje na nepravdu, diskriminaciju. Jednostavno, tješe se da bi moglo biti i gore", izričit je Todorović.

"BiH je primjer društva u kome postoji jasan nesklad između onoga što je propisano u zakonima i onoga što se dešava u praksi", kaže za "Nezavisne novine" Dragan Todorović, iz Banjalučkog centra za ljudska prava.

"Kada bismo gledali samo slovo zakona, BiH bi sigurno bolje kotirala u ovom i sličnim izvještajima. Međutim, kada se pogleda stvarno stanje u praksi, vidimo da smo daleko od bilo kakvih naznaka razvijenog demokratskog društva i da kaskamo čak i za mnogim, nama sličnim, zemljama u razvoju. Dovoljno je spomenuti samo nedavni slučaj novinara Morače i aktuelnu temu izmjena krivičnog zakonodavstva da bi se stekao puni utisak 'demokratičnosti' društva u kome živimo", smatra on.

Saglasan je da za ovako loše stanje građani snose veliki dio odgovornosti.

"Vladajuće elite nikada u istoriji nisu same sebe lišile komotne pozicije u kojoj se nalaze i jasno je da njima odgovara status quo. Oni kojima je loše, a to bi trebalo da su građani, imaju najveći interes da se stvari pokrenu naprijed, pa je stoga na njima i najveća odgovornost da iniciraju i izbore se za promjene", zaključio je Todorović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.