“Ustav osigurava pravo na pravedno suđenje u građanskim i krivičnim predmetima, dok ustavi entiteta osiguravaju nezavisno pravosuđe. Ipak, političke stranke i osobe iz organizovanog kriminala ponekad su uticale na pravosuđe i na državnoj i na entitetskom nivou u politički osjetljivim predmetima, posebno onima koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspijevale izvršiti sudske odluke”, ističe se u izvještaju. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

Navodi se i kako zakon omogućava pojedincima i organizacijama da traže građanske pravne lijekove za navodna kršenja ljudskih prava na domaćim sudovima i predviđa žalbu na odluke Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR), ali od kraja godine, vlada nije poštivala mnoge prethodne odluke sudova i međunarodnih institucija u zemlji koje su se odnosile na ljudska prava.

Izvještaj ističe i to kako je sudski sistem obilježen velikim brojem neriješenih predmeta i nedostatka učinkovitog mehanizma za provođenje sudskih naloga.

“Neučinkovitost sudova potkopala je vladavinu prava čineći pribjegavanje građanskim presudama manje učinkovitim. Ustavni sud je u nekoliko slučajeva utvrdio povrede prava na okončanje postupka u razumnom roku. Propust vlade da se pridržava sudskih odluka naveo je tužitelje da pokrenu slučajeve pred Evropskim sudom za ljudska prava”, navodi se u izvještaju.

U dijelu dokumenta koji se odnosi na slobodu izražavanja, Stejt Department navodi kako se u zemlji osigurava visok nivo slobode izražavanja, ali da je sprovođenje i primjena zakona ozbiljno potkopala slobodu štampe.

“Zakon zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući 'govor mržnje', ali vlasti su ta ograničenja provodila samo povremeno i nikada za online medije. Visoki predstavnik za BiH, kojeg ne priznaju vlasti u RS, je 2021. godine (misli se na Valentina Incka) izmijenio Krivični zakon zemlje kako bi sankcionisao negiranje genocida, veličanje ratnih zločina i poticanje rasne, vjerske ili etničke mržnje i nasilja, ali do novembra nijedna osoba nije optužena ili krivično gonjeni za ta djela. Prema Memorijalnom centru Srebrenica, negiranje genocida smanjilo se za gotovo 80 posto od jula (2021) otkako je zakon izmijenjen”, dodaje se u izvještaju.

Kako je navedeno u izvještaju State Departmenta, društvena diskriminacija i povremeno nasilje nad etničkim manjinama povremeno su imali oblik napada na mjesta povezana s tim manjinama, uključujući vjerske objekte.

Prema podacima Međureligijskog vijeća na osnovu kojih je Kancelarija, između ostalog, sastavljala izvještaj - "nevladine organizacije koje promovišu dijalog između četiri tradicionalne vjerske zajednice (muslimanske, srpske pravoslavne, rimokatoličke i jevrejske), pokazuju da su nastavljeni napadi na vjerske simbole, vjerske službenike i imovinu".

Potom, u izvještaj piše kako je bilo široko rasprostranjenih slučajeva medijskog izvještavanja i javnog diskursa koji je osmišljen da prikaže pripadnike drugih etničkih grupa u negativnom smislu, obično u vezi s ratom 1992-95, da se "odbaci odgovornost za ratnu brutalnost ili da se pošalju zapaljive poruke u vrijeme političke krize u BiH, a posebno u Federaciji BiH".

"Na primjer, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, govoreći na skupu SDA u Hadžićima 27. jula 2022. godine, hvalio se vojnom snagom Bošnjaka. On je rekao da su se Bošnjaci 'pobrojali, uključujući lovce, mlade ljude i instruktore dronova'", navodi se u izvještaju.

Također, State Department u ovom dijelu spominje i Dragana Čovića i Milorada Dodika.

Kako je opisano u izvještaju, "lider HDZ-a BiH Dragan Čović i drugi politički lideri Hrvata u BiH, prisustvovali su 8. jula 2022. godine svečanosti povodom obilježavanja 25. godišnjice smrti bivšeg predsjednika tzv. Herceg Bosne", samoproglašene administrativne teritorije koja je ukinuta Vašingtonskim sporazumom iz 1994. godine.

Pojedini mediji oštro su kritikovali proslavu, ističući da je "šest bivših visokih funkcionera tzv. Herceg-Bosne osuđeno za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju".

Tokom godine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao i visoki zvaničnici SNSD-a i drugi zvaničnici i lideri RS, "nastavili su negirati da su genocid u Srebrenici 1995. uprkos nalazima više domaćih i međunarodnih sudova".

Ističu se i slučajevi nasilja i zastrašivanja novinara.

“Od mjeseca jula, Free Media Help Line (FMHL) zabilježila je 40 slučajeva o kojima su izvijestili mediji koji uključuju navodna kršenja prava i sloboda novinara, uključujući pet prijetnji smrću i jedan fizički napad”, navodi se u izvještaju, uz primjer Zorana Čegara, načelnik Sektora uniformisane policije Federacije BiH, koji je prijetio novinaru Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, koji je radio priču o Čegarovoj kupovini višemilionskih nekretnina u BiH i Hrvatskoj te ga je kontaktirala kako bi zatražila intervju.

U dokumentu se spominju i slučajevi iz predizborne kampanje, kada je tadašnji član Predsjedništva BiH  Milorad Dodik često negativno komentarisao izvještavanje BN TV, ali i klevetanje vlasnika FACE TV Senada Hadžifejzovića od “najveće bošnjačke etnonacionalističke stranke SDA”.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na korupciju i nedostatak transparentnosti u vlastima, ističe se rad Kancelariju za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, za kojeg se kaže da je lider u antikoruptivnom djelovanju.

Od slučajeva koji uključuju nosi vlasti, spominje se kako je pandemija koronavirusa zloupotrijebljena za različite koruptivne aktivnosti.

“Jedan od najznačajnijih slučajeva odnosio se na nabavu neupotrebljivih respiratora iz Kine u vrijednosti od oko šest miliona dolara. U Federaciji su premijer Fadil Novalić, ministarka financija Jelka Milićević i direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak optuženi pred Sudom BiH za korupciju 2020. godine. Glavni pretres u tom slučaju još je bio u toku”, dodaje se u izvještaju.

Takođe, spominje se slučaj zamjenice glavnog državnog tužitelja Diane Kajmaković, koja je sankcionirana pod sumnjom korupcije.

“Umiješala se u slučajeve kako bi zaštitila kriminalce, uključujući trgovce narkoticima. Kajmaković je bila kandidat za glavnu tužiteljicu, a sankcije protiv nje gotovo su onemogućile njezino imenovanje", dodaje se u izvještaju State Departmenta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.