Donirane ćelije mnogima jedina šansa za potomstvo
Iako je Zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, koji je usvojen prije nekoliko godina u Srpskoj, predviđen i postupak sa doniranim ćelijama, parovi koji u borbi za potomstvo imaju potrebu za tim metodama i dalje moraju odlaziti u inostranstvo jer nedostaje niz pratećih zakonskih akata kojima bi se uredila ova oblast zbog čega apeluju na nadležne da što prije riješe problem.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Značajan iskorak u ovoj oblasti uradila je susjedna Srbija koja je omogućila procedure sa doniranim ćelijama koje uvoze iz Španije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Domaća udruženja, koja okupljaju porodice sa problemom steriliteta, smatraju da se i u Srpskoj što prije treba omogućiti puna primjena prava predviđenih Zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji RS kojim je, između ostalog, definisano i osnivanje Banke ćelija.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednica zvorničkog udruženja “Bebe1” Nikolina Oro kaže za “Glas” da postoji velika potreba za bankom reproduktivnog materijala, jer mnogo parova ima medicinske indikacije za postupak sa doniranim ćelijama.
- Samo u našem udruženju oko 40 odsto parova ima tu potrebu. Zbog činjenice da zakon već nekoliko godina nije u primjeni primorani su da odlaze na postupke u Češku, Grčku, Kipar. Pravilnik kojim bi se uredila ova oblast, a čije donošenje je djelimično zaustavila pandemija, naša je stvarna potreba i apelujemo na struku da to ubrza - kazala je Oro.
Ona je istakla da i Srpska, poput susjedne Srbije, ima potrebu za uvozom reproduktivnog materijala.
- Mala smo zemlja, a u manjim sredinama su gotovi svi povezani rodbinskim, kumovskim i prijateljskim vezama, te smatram da će i kod nas, kad bude donesen pravilnik, morati uvoziti ćelije - istakla je Oro.
Da je pravilnik potrebno donijeti koliko već sutra saglasna je i predsjednica trebinjskog udruženja “Beba” Snežana Misita.
- Što vrijeme više odmiče, za neke parove postaje kasno, a nažalost sve ih je više koji imaju indikacije i ne mogu se ostvariti u ulozi roditelja bez doniranih ćelija - rekla je Misita.
U zdravstvenoj ustanovi “Medico-S” koja od 2007. godine sarađuje sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS po pitanju besplatnih postupaka vantjelesne oplodnje ističu da podržavaju svaki napor koji će pomoći parovima u borbi za potomstvo.
- Smatramo da je važno urediti ne samo ovu, nego i svaku drugu oblast koja će doprinijeti stvaranju porodica. Nadamo se da će postupak donacijom kao i Banka ćelija uskoro biti dostupni u Srpskoj - rekli su u ovoj ustanovi za “Glas”.
Pojasnili su da se donacija kao metoda najčešće primjenjuje kod pacijenata starije životne dobi ili osoba kod kojih je sterilitet uzrokovan nekim drugim medicinskim stanjem i posljedica je terapija, kao što je slučaj kod onkoloških pacijenata.
- Naši stručnjaci mogu da ustanove indikaciju za liječenje ovom metodom i obave kompletnu pripremu za proceduru parova koji se odluče za liječenje u nekom od Pronatalovih centara u Češkoj ili odnedavno u Beogradu. Na taj način možemo maksimalno da pojednostavimo put liječenja i pristup programu donacije jer je Pronatal grupacija uspostavila saradnju sa Bankom reproduktivnih ćelija Kliničkog centra Srbije, te će naša partnerska klinika “SGB Pronatal” Beograd obavljati procedure vantjelesne oplodne sa doniranim materijalom iz Češke - pojasnili su u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Izbor
Nikolina Oro apeluje na nadležne da što prije donesu i pravilnik kojim će biti definisani uslovi za primjenu prava koji parovima omogućava treći postupak vantjelesne oplodnje u klinici po izboru.
- To pravo predviđeno je novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji je na snagu stupio prošle jeseni, ali budući da primjena tog prava još nije uređena parovi tapkaju u mjestu. Rađanje i stvaranje života u Srpskoj mora biti prioritet - rekla je Oro.
22° 10°
