Pred termoelektranama veliki ekološki troškovi

  • BiH
  • 28. Mar 2023.

Sve zemlje regiona koje budu ušle u EU moraće u okviru dekarbonizacije da prihvate sistem trgovine emisijama ugljen-dioksida, što će prouzrokovati velike troškove, posebno za termoelektrane, izjavio je Srni konsultant u Ekonomskom institutu iz Beograda LJubo Maćić.

Pred termoelektranama veliki ekološki troškovi
FOTO: Depositphotos

On je istakao da je jedan od osnovnih mehanizama kojim se podstiče dekarbonizacija u Evropi uvođenje troškova emisije ili oporezivanja emisije ugljen-dioksida, što najviše pogađa energetsku oblast, a naročito termoelektrane, koje su najveći emiter tih gasova. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Maćić je pojasnio da postoje dva mehanizma kojim se uvode troškovi emisije ugljen-dioksida u Evropi, a to su sistem trgovine emisijama i takse na emisije ugljen-dioksida, koje su unaprijed određene i obično ih regulišu vlade zemalja.

On je ukazao da bi do tada bilo dobro da zemlje regiona primjenjuju lakše mehanizme, da ne bi imale velike troškove za emisiju ugljen-dioksida za energetska preduzeća, a posredno i za stanovništvo.

"Bilo bi dobro da svaka zemlja pre nego što odluči kako i kad će da primeni sistem trgovine emisijama ili karbon takse, da napravi ozbiljnu analizu o tome kako to utiče na potrošače, energetska preduzeća i kako se ta sredstva prikupljaju i zašto se ona koriste", naveo je Maćić, koji je i bivši predsjednik Savjeta Agencije za energetiku Srbije /AERS/.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

On je pojasnio da bi po pravilima EU bilo dobro da se ta sredstava koriste za dekarbonizaciju i da se vrate u energetski sektor, pomognu postepenom izlasku iz uglja i da podstaknu razvoj obnovljivih izvora energije, energetsku efikasnost i energetski siromašnije kupce.

Maćić je istakao da se radi o velikim sredstvima i troškovima, navodeći da na primjer u Srbiji, a slično je i u Republici Srpskoj, emisija ugljen-dioksida iz energetskih postrojenja predstavlja praktično polovinu svih nacionalnih emisija tog gasa.

"Ako se uvede trošak koji sada važi u Evropi po sistemu trgovine emisijama, to bi na primjer za `Elektroprivredu Srbije` bio trošak veći od dve milijarde evra godišnje", rekao je Maćić, navodeći da sada taj trošak u Evropi iznosi oko 90 evra po toni ugljen-dioksida, a cilj mu je da destimliše korišćenje uglja za proizvodnju struje iz termoelektrana.

On kaže da, međutim, postoje moderne tehnologije koje omogućuju korišćenje uglja bez tolikih troškova, a uz istovremenu eliminaciju ugljen-dioksida, ali da su one još veoma skupe i nisu komercijalno raspoložive.

Maćić je pojasnio da bi takvo korišćenje uglja po konkurentnim uslovima bilo moguće po tehnologiji zahvatanja i skladištenja emitovanog ugljen-dioksida koja se očekuje se da će biti povoljnija za 10 do 20 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA