Na Jevrejskom groblju u Bijeljini pomen za žrtve holokausta
Na Jevrejskom groblju u Bijeljini danas je održan pomen za 223 Jevreja iz ovog grada ubijena i tragično postradala u vrijeme Holokausta u Drugom svjetskom ratu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednik Jevrejske opštine Doboj Danijel Atijas izjavio je novinarima da je ovo drugi put da se održava pomen Jevrejima Bijeljine - grada u kojem danas nema Jevreja, s ciljem održavanja sjećanja na stradale.
Atijas je naveo da je od 1850. godine, kada su se prvi put pojavili u Bijeljini, u gradu bilo 350 do 400 Jevreja koji su pod tadašnjom turskom vlašću došli sa područja Sarajeva i Soluna - porodice Salom, Danon, Alkalaj i Kabiljo koje su se bavile trgovinom i manufakturom, a poslije dolaska austrougarske vlasti 1878. godine došle su i porodice Gabora, Vejla, Švicera, koji značajno doprinose razvoju ovoga kraja.
"U Drugom svjetskom ratu sa dolaskom Nijemaca Jevreji u Bijeljini najviše stradaju od njihovih komšija koji su se zvali kulturbundovci. Pljačka se jevrejska i srpska imovine, a formiranjem Nezavisne Države Hrvatske, u tom naletu počinje Holokaust za Jevreje i Srbe i masovni transporti u logor Jasenovac", rekao je Atijas.
On je ispričao da je svega dvadesetak Jevreja u to vrijeme uspjelo da preživi, najviše kada su se priključili partizanskim jedinicama i na taj način se spasili.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Atijas je zahvalio porodici Borivoja i Snježane Senić u Bijeljini, koji sada održavaju jevrejsko groblje u čijem komšiluku žive, te najavio da će na ovom loalitetu biti trajno postavljena izložba koju je Muzej Semberije napravio o istoriji Jevreja u Bijeljini.
Vjerski službenik Dario Atijas pročitao je u znak pomena molitvu sjećanja i molitvu za žrtve fašističkog terora, uoči 17/18. aprila kada se obilježava Dan Holokausta kao sjećanje na šest miliona stradalih Jevreja.
"Jevrejsku zajednicu u BiH danas čini šest jevrejskih zajednica - Banjaluka, Doboj, Tuzla, Zenica, Sarajevo i Mostar, sa ukupno oko hiljadu članova. U Republici Srpskoj su, što je impozatno, u posljednje dvije decenije izgrađene dvije sinagoge, u Banjaluci i Doboju", rekao je Atijas.
On kaže da Jevreji na ovim prostorima imaju tradiciju života od gotovo 500 godina.
"Naša želja je da se to nastavi i u tome nam je potrebna pomoć vlasti u svakom gradu, da sačuvamo sjećanje na naše pretke i da osiguramo budućnos za naredna pokoljenja", poručio je Atijas i dodao da širom BiH postoje 44 jevrejska groblja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
22° 10°
