Problem su mehanizacija i odlaganje otpada
Predsjednik Ekološkog udruženja „Eko-put“ Bijeljina Snežana Jagodić Vujić upozorava na porast zagađenja zbog većeg korištenja dotrajale mehanizacije i nemarnog odnosa pri odlaganju otpada.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ona je ocijenila za Srnu da klimatske promjene i globalno zagrijavanje u cjelini utiču da održivi razvoj ruralne sredine i da, uprkos svim nastojanjima i planiranju, postaje nepredvidiv i otežan. Takav razvoj podrazumijeva skladan odnos ekologije i poljoprivrede da bi se prirodno bogatstvo ruralnih sredina sačuvalo i moglo koristiti i u budućnosti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Veliki dio obradivih površina svakodnevno se gubi razvojem i urbanizacijom, šume se u najvećoj mjeri pretjerano iskorištavaju, a velika upotreba pesticida i vještačkih đubriva, uz zagađenje tla iz atmosfere, predstavlja jedan od akutnih problema sa kojima se suočava ruralna sredina", objašnjava Jagodić Vujić.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Evropski tim stručnjaka za razvoj poljoprivrede sačinio je mapu - Projektovani uticaj klimatskih promjena u različitim evropskim regionima.
"Prema toj mapi, BiH bi mogla da očekuje promjene klime slične onima koje se predviđaju za sve zemlje u našem okruženju, a poljoprivreda bi morala biti adaptirana na ove promjene", kaže Vujićeva.
Da bi se prilagodila porastu temperature, kao i manjoj količini padavina, navodi Vijućeva, ruralna sredina bi morala preduzeti niz mjera koje predviđaju promjene u poljoredu radi što boljeg korištenja raspoložive količine vode.
Potrebno je i prilagođavanje datuma sjetve u skladu sa novim uslovima temperature i padavina, te korištenje vrsta usjeva koji su bolje prilagođeni novim vremenskim uslovima.
Neophodna je sadnja živica i manjih pojasa drveća na obradivom zemljištu da bi se smanjilo brzo oticanje padavina i oformio zaštitni pojas od erozije i vjetrova.
Neophodno je i veće korištenje staklenika kao zaštite od vremenskih nepogoda, te smanjenje eksploatacije šuma i obnavljanje zelenih površina.
"Vještačka đubriva treba potpuno smanjiti, te povećati usjeve zdrave i organske hrane. Ukoliko se na vrijeme počne raditi u skladu sa klimatskim promjenama - rizici u proizvodnji hrane biće mnogo manji, a prinosi predvidivi i očekivani", kaže Jagodić Vujić.
Ona upozorava na oprez pri upotrebi pesticida i herbicida.
"Oni su otrovni čak i u vrlo malim količinama, zato prilikom njihove upotrebe treba biti krajnje oprezan, u suprotnom mogla bi se ugroziti ne samo sopstveno nego i zdravlje drugih ljudi kao i životna sredina. Ne trujte ni sebe, a ni druge", zaključuje Vujićeva.











