Miličević traži dvokružni izborni sistem “Eliminisati partije koje se koriste trgovinom”

Ovo je izjavio predsjednik SDS, Milan Miličević, ističući da je Izborni zakon potrebno mijenjati od načina kandidovanja, do načina popune biračkih mjesta i posmatrača, pa do kontrole procesa izbora, kao što su optički čitači i video-nadzor koji omogućava zaštitu i privatnost svakog birača.

Miličević je poručio da će jedna od glavnih politika koja će biti u fokusu u narednom periodu biti reforma izbornog zakonodavstva.

-Moramo zaštititi izbornu volju i svaki listić, svakog čovjeka. ljudi su izgubili nadu da će njihov glas otići tamo gdje je upućen, zato što ovaj Izborni zakon omogućava izborne krađe i izborne manipulacije – tvrdi lider SDS.

Novoizabrani predsjednik SDS poručio je da je osnovni cilj novog rukovodstva stranke – promjena vlasti u Republici Srpskoj.

Miličević je istakao kako će nastojati to učiniti nudeći konkretna rješenja, a ne kritikujući aktuelnu vlast.

– Kompletan opozicioni blok u Republici Srpskoj je već dugo godina gubio izbore na pukoj kritici, bez nuđenja konkretnih rješenja. Kada govorimo o konkretnim rješenjima, to su prijedlozi zakona, prijedlozi zakonskih rješenja, da li novih ili izmjena postojećih zakona, prije svega oko fiskalne politike, poreske politike, ekonomskih reformi, zakona o sprečavanju sukoba interesa – naveo je Miličević.

Srpska demokratska stranka nikada nije napuštala svoju kuću i njena kuća je Republika Srpska, poručio je Miličević, komentarišući “čestitku” lidera SNSD upućenu njemu nakon izbora za predsjednika.

Miličević se osvrnuo i na stanje javnih finansija, istakavši kako je ukupan javni dug BiH prešao 13 milijardi KM, te da je to strahovit podatak.

– Zabrinjavajuće je na nivou države, samim tim i Republike Srpske. Mi to osjećamo na lokalnim budžetima, to se direktno prelijeva na stanovnike Republike Srpske i cijele BiH, jer ljudi očekuju projekte, koje vi ne možete da realizujete zbog zaduženosti – naveo je Miličević.

Dodao je da neprestanim i nekontrolisanim zaduživanjem viših nivoa vlasti, koje ne traže saglasnost ni od koga, to se sad prelama na leđima lokalnih budžeta, lokalnih zajednica.

– A kad se lokalna zajednica zadužuje, ona traži saglasnost Ministarstva finansija i dobije ga ili ne, i to je ispravno, ali trebalo bi da bude i obrnuto, da se i lokalne zajednice pitaju o zaduženju viših nivoa – istakao je Miličević.