U Bijeljini otvorena izložba "Arheologija Balkana u fokusu"
"Vizualizacija nepoznatog Balkana" naziv je izložbe koja je sinonć otvorena u Muzeju Semberije u Bijeljini i dijelom prikazuje arheološko istraživanje velikih humki u semberskoj ravnici na lokalitetima Novog Sela i Muharina.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Mario Gavranović, zamjenik direktora Austrijskog arheološkog instituta u Beču, rekao je novinarima da je kroz projekat urađeno pet studija u Leskovcu, Nišu, Boru, Zenici i Bijeljini s ciljem da se publici na jednostavan način približi daleka prošlost Balkana, još od perioda Neolita prije 6.000 godina.
"Došli smo do fascinantnih otkrića koja su prevazišla očekivanja i napravila dobar odjek u međunarodnoj naučnoj zajednici. Važno je da će uslijediti tri dalja međunarodna istraživačka projekta naredne četiri godine, za Bijeljinu je to istraživanje lokaliteta Muharine gdje nam radarski snimci pokazuju zanimljive strukture ispod velikih zemljanih humki, slično kao u Novom Selu", kaže arheolog.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
On je istakao da velike humke istočno od Bijeljine do sada nisu bile spomenute u arheološkoj literaturi, a iskopavanja 2019. i 2020. godine otkrila su da predstavljaju ukopna i ritualna mjesta gdje su prije 5.000 godina sahranjivani mrtvi, koji su spaljivani, kasnije je to bio grob za jednu osobu, u istraženom području mladog muškarca.
Gavranović je dodao da su velike humke u bijeljinskoj ravnici grobna mjesta vjerovatno istaknutih pojedinaca iz daleke prošlosti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema njegovim riječima, u realizaciji projekta učestvovalo je 25 arheologa i veliki broj drugih stručnjaka iz Austrije, Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH.
U brošuri, koja prati izložbu sa 13 panoa, na kojima su prikazani najzanimljiviji detalji arheoloških istraživanja Balkana, navodi se da su praistorijske grobne humke, takozvani tumuli u Bijeljini, na početku istraživanja bili visoki 1,5 metar i da je riječ o impresivnim spomenicima napravljenim ljudskom rukom.
Kako se navodi, za početak istraživanja velike humke u Novom Selu uz pomoć mehanizacije je uklonjeno 250 tona zemlje, samo sa površinskih slojeva na površini od 800 metara kvadratnih.
Prve nalaze ispod površinskog sloja predstavljali su skeletni grobovi sa nekoliko komada nakita karakterističnog za srednji vijek, nakon čega su uslijedili nalazi i strukture koji su jasno ukazivali na praistorijski period, uključujući i dvije urne sa kremiranim ljudskim ostacima.
22° 10°
