Eksperti UN-a pozvali vlasti Srpske da ukinu kriminalizaciju klevete

Oni su izrazili zabrinutost zbog nedavnog usvajanja izmjena i dopuna ovog Krivičnog zakonika u Srpskoj kojim se ponovo kriminalizuje kleveta, uz rizik da se to negativno odrazi na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini i doprinese klimi sve manjeg građanskog prostora u zemlji.

"Bosna i Hercegovina je dala dobar primjer u regionu dekriminalizujući klevetu prije 20 godina, pokazujući da se kleveta može i treba rješavati samo kroz građansko pravo. Ponovno uvođenje krivičnog djela klevete predstavlja veliki zastoj u uživanju prava na slobodu izražavanja, ne samo u Republici Srpskoj već i u cijeloj zemlji", kazali su stručnjaci.

Upozorili su da kriminalizacija klevete negativno utiče na stanje ljudskih prava, posebno na slobodan i inkluzivan politički diskurs, pravo na traženje, primanje i prenošenje informacija te slobodu štampe.

Istakli su da je usvajanje amandmana u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, uključujući i Evropu, gdje je nekoliko država članica Evropske unije i kandidata za članstvo ukinulo krivično djelo klevete ili je poduzelo korake ka njenom napuštanju.

Navode da je parlament Republike Srpske usvojio amandmane uprkos raširenim i jasnim pozivima protiv ovog nazadnog poteza, uključujući novinare, aktere civilnog društva i međunarodne organizacije i mehanizme za ljudska prava.

Eksperti su se prethodno obratili vlastima u Bosni i Hercegovini u martu 2023. godine, izražavajući zabrinutost zbog implikacija predloženih izmjena i pozivajući vlasti da ih ukinu.

"Iako konstatujemo povlačenje nacrta amandmana koji je za cilj imao kriminalizovanje uvrede, duboko žalimo što su vlasti u Republici Srpskoj odlučile da kriminalizuju klevetnički govor izricanjem novčanih kazni do 6.000 KM (skoro 3.500 američkih dolara). Posebno smo zabrinuti da se zakonske odredbe mogu koristiti za utišavanje kritičnih glasova, uključujući novinare, branitelje ljudskih prava i političku opoziciju kazali su stručnjaci", istakli su eksperti.

Eksperti UN-a su Irene Khan, specijalni izvjestilac za slobodu mišljenja i izražavanja, Clément Nyaletsossi Voulé, specijalni izvjestilac za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, te Mary Lawlor, specijalni izvjestilac za branitelje ljudskih prava.

Inače, specijalni izvjestioci su dio onoga što je poznato kao posebne procedure Savjeta za ljudska prava. Posebne procedure, najveće tijelo nezavisnih stručnjaka u sistemu UN-a za ljudska prava, opšti je naziv nezavisnih mehanizama Savjeta za utvrđivanje činjenica i praćenje koji se bave ili specifičnim situacijama u zemlji ili tematskim pitanjima u svim dijelovima svijeta.